“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - filološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Engleski jezik i književnost
Other Theses Metadata
[D. Čarapić]
PDF/A (353 lista)
Engleski jezik i književnost - nauka o jeziku - semantika
Bulatović, Vesna, 1965- (mentor)
Kostić, Nataša, 1977- (član komisije)
Glušica, Rajka, 1961- (član komisije)
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je semantička analiza opisnih pridjeva i njihovih približnih sinonima u crnogorskom i engleskom jeziku. Korpus istraživanja obuhvata pet opisnih pridjeva kojima se opisuje fizički izgled (prljav,-a,-o, lijep,-a,-o, mršav,-a,-o, blijed,-a,-o, debeo,-la,-lo u crnogorskom i dirty, beautiful, thin, pale, fat u engleskom jeziku) i karakter ljudi (hrabar-a,-o, okrutan,-a,-o, agresivan,-a,-o, iskren,-a,-o, inteligentan,-a ,-o u crnogorskom jeziku i brave, cruel, aggressive, frank, intelligent u engleskom jeziku). Za kontekstualnu analizu navedenih pridjeva koristili smo elektronske rječnike i jezičke baze podataka kao što su Britanski nacionalni korpus (112,181,015 rijeĉi) za primjere u engleskom jeziku i Korpus Savremenog srpskog jezika Prirodnomatematičkog fakulteta u Beogradu (113,000,000 riječi) za primjere u crnogorskom jeziku. Primjenom interdisciplinarnog pristupa, koji podrazumijeva prvo kolokacijski metod (Hlebec 2008; Hlebec 2011), zatim komponentnu analizu semantičkog sadržaja ekstrahovanih kolokata i na kraju njihovo kontrastiranje, namjerava se ukazati na sličnosti i razlike među navedenim primjerima. Rezultati navedene analize trebalo bi da dokažu hipotezu da kolokacijsko okruženje preciznije određuje značenje riječi od njihovog denotativnog značenja. Shodno tome, rezultati bi upućivali i na saznanje da se semantički (i gramatički) aspekti riječi odražavaju u njihovim kolokacijama čime se potvrđuje i kognitivni pristup značenju kao o fluidnoj kategoriji u nastajanju u svakom datom iskazu. U tom smislu, ukazaćemo i na specifičnosti ova dva upoređivana jezika u kojima se razlikuju kategorije roda (gramatički aspekti: prirodni i gramatički rod), što će imati odraza na kolokacijsko okruženje u crnogorskom jeziku u kojem se prepoznaje kategorija gramatičkog roda. Međutim, ista situacija se neće ponoviti u engleskom jeziku u kojem se ne prepoznaje kategorija gramatičkog, već prirodnog roda.
This doctoral dissertation employs semantic analysis of descriptive adjectives and
their near synonyms in Montenegrin and English. The corpus of the analysis consists of five descriptive adjectives denoting physical appearance (prljav,-a,-o, lijep,-a,-o, mršav,-a,-o, blijed,-a,-o, debeo,-la,-lo in Montenegrin and dirty, beautiful, thin, pale, fat in English) and five character trait descriptive adjectives (hrabar-a,-o, okrutan,-a,-o, agresivan,-a,-o, iskren,-a,-o, inteligentan,-a,-o in Montenegrin and brave, cruel, aggressive, frank, intelligent in English). While carrying out contextual analysis of the
previously stated adjectives we used electronic dictionaries and word data bases, such as British National Corpus (112,181,015), as a tool for the adjectives and their nearsynonyms' analysis in English, and the corpus of the Contemporary Serbian language of the Faculty of Mathematics and Natural Sciences in Belgrade (113,000,000) for the adjectives and their near-synonyms' analysis in Montenegrin. Methodological diversity of this approach is reflected in the use of the collocational method (Hlebec 2008; Hlebec 2012), and the componential analysis of the extracted descriptive adjectives’collocates as well as in the application of contrastive analysis at the final stage of the research. The results of the research are in accordance with the starting hypothesis that collocational framework defines the meaning of a word more precisely than the very denotation of the same word. Consequently, findings of the research imply
that semantic (and grammatical) aspects of a word are reflected in their collocational framework which confirms and constitutes the basis of the cognitive approach to the study of meaning. Therefore, we will shed light on similarities and idiosyncrasies of these two contrasted languages, bearing in mind the presence of the grammatical gender in Montenegrin and its lack in English.
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je semantička analiza opisnih pridjeva i njihovih približnih sinonima u crnogorskom i engleskom jeziku. Korpus istraživanja obuhvata pet opisnih pridjeva kojima se opisuje fizički izgled (prljav,-a,-o, lijep,-a,-o, mršav,-a,-o, blijed,-a,-o, debeo,-la,-lo u crnogorskom i dirty, beautiful, thin, pale, fat u engleskom jeziku) i karakter ljudi (hrabar-a,-o, okrutan,-a,-o, agresivan,-a,-o, iskren,-a,-o, inteligentan,-a ,-o u crnogorskom jeziku i brave, cruel, aggressive, frank, intelligent u engleskom jeziku). Za kontekstualnu analizu navedenih pridjeva koristili smo elektronske rječnike i jezičke baze podataka kao što su Britanski nacionalni korpus (112,181,015 rijeĉi) za primjere u engleskom jeziku i Korpus Savremenog srpskog jezika Prirodnomatematičkog fakulteta u Beogradu (113,000,000 riječi) za primjere u crnogorskom jeziku. Primjenom interdisciplinarnog pristupa, koji podrazumijeva prvo kolokacijski metod (Hlebec 2008; Hlebec 2011), zatim komponentnu analizu semantičkog sadržaja ekstrahovanih kolokata i na kraju njihovo kontrastiranje, namjerava se ukazati na sličnosti i razlike među navedenim primjerima. Rezultati navedene analize trebalo bi da dokažu hipotezu da kolokacijsko okruženje preciznije određuje značenje riječi od njihovog denotativnog značenja. Shodno tome, rezultati bi upućivali i na saznanje da se semantički (i gramatički) aspekti riječi odražavaju u njihovim kolokacijama čime se potvrđuje i kognitivni pristup značenju kao o fluidnoj kategoriji u nastajanju u svakom datom iskazu. U tom smislu, ukazaćemo i na specifičnosti ova dva upoređivana jezika u kojima se razlikuju kategorije roda (gramatički aspekti: prirodni i gramatički rod), što će imati odraza na kolokacijsko okruženje u crnogorskom jeziku u kojem se prepoznaje kategorija gramatičkog roda. Međutim, ista situacija se neće ponoviti u engleskom jeziku u kojem se ne prepoznaje kategorija gramatičkog, već prirodnog roda.