“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Lipovina-Božović, Milena
Ekonometrijski modeli za prognozu makroekonomskih indikatora na primjeru
Crne Gore
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - ekonomske nauke
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet
Studijski program Ekonomija
Other Theses Metadata
PDF/A (pages)
Narastajuće potrebe za preciznijim prognozama u sve složenijoj finansijskoj sferi u modernoj ekonomiji, a s tim u vezi i ubrzani razvoj kompjuterizovanih tehnika i modela doprinijeli su velikoj popularizaciji istraživanja o modelima za prognozu makroekonomskih indikatora.
Obimna literatura ukazuje na postojanje velikog broja različitih pristupa i metoda za prognoziranje. Zbog prednosti koje imaju kao objektivni naučni pristup, u ovom radu se bavimo odabranim ekonometrijskim metodama za prognoziranje. Kao što je slučaj sa svim pokušajima prognoziranja, prognoze na osnovu ekonometrijskih modela doživljavaju razne kritike, kao rezultat činjenice da stvarni rezultati nerijetko odstupaju od prognoziranih, a
posljedično zbog neizvjesnih i iznenadnih šokova u ekonomiji. I pored toga, u savremenim uslovima vođenja ekonomske politike, ekonometrijski modeli ostaju neizbježno sredstvo koje potpomaže i doprinosi boljem upoznavanju i razumijevanju ekonomskih pojava i aktivnosti, a istovremeno kao jedna vrsta upozorenja donosiocima mjera ekonomske politike da blagovremeno reaguju na potencijalnu opasnost.
Među mnogobrojnim ekonometrijskim modelima za prognoziranje, od kojih su se neki više a drugi manje razvijali sa razvojem ekonomske teorije, posljednjih decenija nestrukturno prognoziranje doživljava svoj napredak velikom brzinom, i on se zadržava i danas. U praksi, najzastupljeniji ekonometrijski modeli za prognoziranje su univarijantni i multivarijantni autoregresivni modeli koji se baziraju na pretpostavci da tekuća vrijednost zavisne promjenljive zavisi od sopstvenih prošlih vrijednosti jedne i/ili više drugih promjenljivih. Kratkoća vremenskih serija nerijetko predstavlja veliko ograničenje u konstrukciji pomenutih autoregresivnih modela, pa se najnovijim istraživanjima intenzivno ispituju mogućnosti kompresije informacija u ekonomskim podacima. Na toj ideji, razvili su se faktorski modeli za prognoziranje.
Na primjeru jednog od najznačajnih makroekonomskih indikatora u zemlji kakav je inflacija (mjerena indeksima cijena) ispitana je korisnost primjene autoregresivnih i faktorskih modela u kontekstu prognoziranja inflacije u Crnoj Gori. I pored mnogobrojnih ograničenja, primjena i upotrebljivost pojedinih ekonometrijskih modela, mjerena uobičajenim mjerama za kvalitet
prognoze, jeste moguća, a značaj primjene veliki u kontekstu šireg sagledavanja njihove velike korisnosti za donošenje važnih ekonomskih odluka.
Growing need for more accurate forecasts in an increasingly complex financial sphere in the modern economy, and accordingly, the accelerated development of computerized techniques and models have contributed to the great popularization of research on models for forecasting macroeconomic indicators. Extensive literature demonstrates the existence of a large number of different approaches and methods for forecasting. Due to their advantages as an objective scientific approach, in this paper we selected econometric methods for forecasting. Forecasts based on econometric models experience various critics, as a result of the fact that often the actual results differ from the forecast, being a consequence of the uncertain and unexpected shocks to the economy. Nevertheless, in modern economic policy, econometric models remain an inevitable tool that supports and contributes to better knowledge and understanding of economic processes and activities, and at the same time as a kind of warning to economic decision-makers to respond on time to a potential threat.
Among the many econometric models for forecasting, some of which more or less evolved with the development of economic theory, in the last decades nonstructural forecasting experienced its progress rapidly, and it remains until today. In practice, the most common econometric models for forecasting are univariate and multivariate autoregressive models which are based on the assumption that the current value of the dependent variable depends
on its own past values of one and / or more other variables. Shortness of the time series are often a major constraint in the design of these autoregressive models, and the latest research efforts examine more intensively compression of economic data. Based on this idea, it has been developed the so-called factor models for forecasting.
On the example of one of the most significant macroeconomic indicators in each country such as inflation (measured by price indices), it has been examined the usefulness of applying autoregression and factor models in the context of forecasting inflation in Montenegro. Despite many limitations and constraints in conducting empirical analysis, application and usefulness of certain econometric models, measured by the usual measures of forecast quality, is possible and importance of the applications huge, in the context of a broader consideration of their high efficiency for important economic decisions making proces.
prognoziranje, ekonometrijski metodi, autoregresivni modeli, faktorski modeli, metoda glavnih komponenata, makroekonomski indikatori, prognoze inflacije
Serbian
Narastajuće potrebe za preciznijim prognozama u sve složenijoj finansijskoj sferi u modernoj ekonomiji, a s tim u vezi i ubrzani razvoj kompjuterizovanih tehnika i modela doprinijeli su velikoj popularizaciji istraživanja o modelima za prognozu makroekonomskih indikatora.
Obimna literatura ukazuje na postojanje velikog broja različitih pristupa i metoda za prognoziranje. Zbog prednosti koje imaju kao objektivni naučni pristup, u ovom radu se bavimo odabranim ekonometrijskim metodama za prognoziranje. Kao što je slučaj sa svim pokušajima prognoziranja, prognoze na osnovu ekonometrijskih modela doživljavaju razne kritike, kao rezultat činjenice da stvarni rezultati nerijetko odstupaju od prognoziranih, a
posljedično zbog neizvjesnih i iznenadnih šokova u ekonomiji. I pored toga, u savremenim uslovima vođenja ekonomske politike, ekonometrijski modeli ostaju neizbježno sredstvo koje potpomaže i doprinosi boljem upoznavanju i razumijevanju ekonomskih pojava i aktivnosti, a istovremeno kao jedna vrsta upozorenja donosiocima mjera ekonomske politike da blagovremeno reaguju na potencijalnu opasnost.
Među mnogobrojnim ekonometrijskim modelima za prognoziranje, od kojih su se neki više a drugi manje razvijali sa razvojem ekonomske teorije, posljednjih decenija nestrukturno prognoziranje doživljava svoj napredak velikom brzinom, i on se zadržava i danas. U praksi, najzastupljeniji ekonometrijski modeli za prognoziranje su univarijantni i multivarijantni autoregresivni modeli koji se baziraju na pretpostavci da tekuća vrijednost zavisne promjenljive zavisi od sopstvenih prošlih vrijednosti jedne i/ili više drugih promjenljivih. Kratkoća vremenskih serija nerijetko predstavlja veliko ograničenje u konstrukciji pomenutih autoregresivnih modela, pa se najnovijim istraživanjima intenzivno ispituju mogućnosti kompresije informacija u ekonomskim podacima. Na toj ideji, razvili su se faktorski modeli za prognoziranje.
Na primjeru jednog od najznačajnih makroekonomskih indikatora u zemlji kakav je inflacija (mjerena indeksima cijena) ispitana je korisnost primjene autoregresivnih i faktorskih modela u kontekstu prognoziranja inflacije u Crnoj Gori. I pored mnogobrojnih ograničenja, primjena i upotrebljivost pojedinih ekonometrijskih modela, mjerena uobičajenim mjerama za kvalitet
prognoze, jeste moguća, a značaj primjene veliki u kontekstu šireg sagledavanja njihove velike korisnosti za donošenje važnih ekonomskih odluka.