“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - filološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Francuski jezik i književnost
Other Theses Metadata
[S. Špadijer]
PDF/A (326 listova)
Francuski jezik i književnost - nauka o jeziku
Popović, Mihailo (mentor)
Bogojević, Dragan (član komisije)
Barac, Milan, 1973- (član komisije)
Predmet istraživanja ove doktorske teze je lingvistička analiza somatizama u francuskom jeziku. Riječ je o frazeološkim odnosno idiomatskim izrazima ili frazeologizmima koji imaju somatsku sastavnicu (leksem koji označava djelove ljudskog tijela). Navešćemo nekoliko primjera : parler de grosses dents, avoir mal aux cheveux, couper / fendre les cheveux en quatre, ne pas avoir de plomb dans la tête, vouloir prendre la lune avec les dents, avoir de la main. Svi odabrani izrazi posjeduju sljedeće karakteristike: višečlanost, fiksiranost, preneseno značenje i potpunu semantičku neprozirnost. Lingvistička analiza pomenutih izraza podrazumijeva morfosintaksičku i semantičku analizu, semičku (komponencijalnu) analizu i stilsku analizu (proisteklu iz semičke analize). Istraživanje se oslanja na aktuelne studije koje se bave ustaljenim izrazima u leksičkom fondu francuskog jezika. Korpus koji predstavlja predmet interesovanja ovog rada podrazumijeva približno petsto izraza preuzetih iz referentnih francuskih frazeoloških jednojezičkih rječnika (Rey A. et Chantreau S. : Dictionnaire d’expressions et locutions ; Montreynard, F., A. Pierron, A., i F. Suzzoni : Dictionnaire de proverbes et dictons ; Maloux, M. : Dictionnaire des proverbes, sentences et maximes; Rat, M. : Dictionnaire des locutions françaises ; Gak, V.G. : Новый Болъшой Француско-русский Фразеологический Словаръ, etc.), kao i dvojezičkih frazeoloških rječnika (Drašković V. : Francuskosrpskohrvatski frazeološki rečnik ; Milosavljević B. : Srpsko-francuski rečnik idioma i izraza ; Matešić, J. : Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika ; Kovačević Ž. : Srpsko-engleski frazeološki rečnik).
Budući da se somatizmi odlikuju semantičkom kompleksnošću, smatramo da je za uspješno proučavanje i otkrivanje novih aspekata njihove morfosintaksičke i semantičke strukture neophodno primijeniti koncepte i postupke u analizi koji pripadaju naizgled prilično udaljenim teorijama kao što su strukturalna semantika i kognitivna teorija. Prva odnosno sintaksičko-semantička analiza ima za cilj da predstavi semantičku strukturu somatizama u vidu aktantskih modela koji opisuju izraze kao funkcionalne i kao opisne poruke (des messages fonctionnels et qualificatifs). U cilju provjere objektivnosti aktantskih modela, primijenili smo postupke provjere mjesta i stepena ustaljnosti predikata i aktanata u ovoj vrsti izraza. Druga odnosno semička ili komponencijalna analiza ima za cilj da provjeri semantičku neprozirnost somatizama, osobinu koja predstavlja jedan od najvažnijih kriterijuma kojim smo se rukovodili prilikom njihovog odabira. Semička analiza baviće se sadržajem rječničkih definicija somatizama i pojedinih somatskih leksema koji ulaze u sastav datih izraza. Ova vrsta analize trebalo bi da nam omogući da s jedne strane provjerimo kriterijum semantičke neprozirnosti i koncept nekomponentnosti značenja koju zastupa strukturalna semantika, i s druge strane, koncept transfera jednog dijela semantičkih kompomenti iz doslovnog u preneseno značenje koji pripada kognitivnoj teoriji. Namjeravamo da odgovorimo na pitanja : Da li su pomenuti idiomatski izrazi zaista semantički neprozirni? Da li u analiziranim izrazima dolazi do transfera semantičkih komponenti iz doslovnog u figurativno značenje? Rezultati ove analize trebalo bi da potvrde našu polaznu hipotezu koja ističe da uprkos prividnoj semantičkoj neprozirnosti izraza, njihova semička struktura ukazuje da u određenoj mjeri dolazi do transfera semantičkih odnosno semičkih komponenti iz doslovnog u figurativno značenje. Treći dio analize oslanja se na rezultate prethodne semičke analize i ima za cilj da utvrdi kohezivne elemente u korpusu koji su osmišljeni kao zajednički konteksti odnosno izotopi. Konteksti koji se vezuju za određene sfere čovjekovog postojanja i aktivnosti treba da omoguće preciznije razumijevanje semantizma navedenih idiomatskih izraza i ideja koje oni komuniciraju. Dvije prethodno opisane analize poslužiće za izradu Šeme koja će omogućiti hijerarhijski prikaz stilskih i semantičkih odlika analiziranog korpusa.
Smatramo da će rezultati pomenute lingvističke analize biti primjenljivi u nastavi francuskog kao stranog jezika. Namjeravamo da analiziramo zastupljenost idiomatskih izraza u predmetnim programima i udžbenicima francuskog jezika na svim nivoima u Crnoj Gori i da ukažemo na mogućnosti primjene rezultata našeg istraživanja u oblasti metodike nastave francuskog jezika. Osim toga, pokušaćemo da damo argumente koji ističu značaj usvajanja ovih izraza i važnu ulogu koju imaju u sticanju sociokulturoloških saznanja koja se vezuju za francuski jezik i njegove govornike.
Gorepomenuti postupci u analizi somatizama mogli bi da budu primijenjeni i u oblasti analize diskursa. U tom slučaju, analiza diskursa oslanjala bi se na formalnu analizu tekstova koji mogu pripadati različitim žanrovima i registrima. Nakon te prve etape uslijedila bi šira analiza diskursa. Pomenimo ulogu metafore u diskursu. Metafora se često povezuje sa iskazivanjem određene ideologije. Kakvu vrstu poruka prenose metafore, na koji način omogućavaju da razumijemo ideje autora tekstova? O kojim idejama je riječ i kako one utiču na čitaoca ? Analize koje smo osmislili i primijenili tokom izrade ove doktorske teze mogle bi da pomognu i prilikom analize drugih metaforičnih izraza.
The present study falls within the area of current research the focus of which is set phrases in French. The subject of this doctoral thesis has as its object three analyses: syntactic-semantic, sememe (component), stylistic (resulting from sememe analysis), which will concern idiomatic expressions composed à priori of one lexeme belonging to the lexical and semantic sphere of the head and of the human body, as in the following examples: parler de grosses dents, avoir mal aux cheveux, couper/fendre les cheveux en quatre, ne pas avoir de plomb dans la tête, vouloir prendre la lune avec les dents, avoir de la main. These expressions are characterized by: polylexicality, freezing, figurative sense and the non-transparence or the complete opacity of sense. The working corpus is composed of approximately five-hundred expressed culled from French dictionaries of expressions and locutions (Rey A. et Chantreau S.: Dictionnaire d'expressions et locutions; Montreynard, F., A. Pierron, A., i F. Suzzoni: Dictionnaire de proverbes et dictons; Rat, M.: Dictionnaire des locutions françaises; Baggione, V. and L. Masobrio: Dizionario dei proverbi; Gak, V.G.: Новый Болъшой Француско-русский Фразеологический Словаръ, etc.), and from bilingual dictionaries
of expressions and locutions (Drašković V.: Francusko-srpskohrvatski frazeološki rečnik; Milosavljević B.: Srpsko-francuski rečnik idioma i izraza; Matešić, J.: Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika; Kovačević Ž: Srpsko-engleski frazeološki
rječnik).
In order to grasp and bring to light some new aspects of morpho-syntactic,
semantic and stylistic structure of the idiomatic expressions and taking into account their complexity, it will be indispensable for us to cross concepts and methods of analysis that proceed from theories seemingly very remote from each other, as is the case of structural semantics and cognitive theory. Firstly, the syntactic-semantic analysis will consider the semantic structure of the idiomatic expressions in the form of functional and qualifying messages and this structure will be presented with the aid of actantial models. In order to confirm these models, we are going to design some verification procedures based on
the range and the degree of the freezing of the predicate and the actants. Secondly, the sememe analysis (component) has as its objective to verify the non-transparence of sense of the idiomatic expressions under analysis, the major criterium that has determined the present corpus. The analysis will concern the content of definitional circumlocutions, that is to say, the lexicographic material. We hope to be able to resolve the contradiction between, on the one hand, the idea of total non-transparence of sense and the semantic non-compositionality, which maintains that the meaning of an idiomatic expression does not proceed from those of its components and, on the other hand, the idea of the transfer of a certain number of semantic components from the literal sense to the metaphorical sense, a concept advanced by cognitive theory. We have therefore the intention of answering the following questions: Are the idiomatic expressions belonging to this corpus totally non-transparent? Does the transfer of semantic components from the literal sense to the metaphorical sense in the case of the idiomatic expressions observed take place? The results of the present analysis should confirm our initial hypothesis maintaining that despite the seeming semantic non-transparence of the expressions that form the subject of our research, their intrinsic sememe content should observe to a certain degree the transfer of certain semantic components from the literal sense to the metaphorical sense. Thirdly, the stylistic analysis proceeding from the sememe analysis mentioned above will have as its objective to put into place the set of cohesive elements in the corpus in the form of common contexts, that is to say, isotopies. These contexts should allow a better understanding of the semantic qualities of the idiomatic expressions observed and of the ideas that they communicate. These last two analyses will occur by a hierarchic diagram that will summarize the stylistic and semantic values of this corpus.
We consider that the results of this research could be applied in the class of
French as a foreign language. We intend to analyze the presence of the idiomatic
expressions in school curricula and textbooks of French in Montenegro and to consider the possibilities of the application of the results of our research on the didactics of French language. Besides it, we are going to try to highlight the arguments to underline the importance of the learning of the idiomatic expressions and their role in the acquisition of the socio-cultural knowledge linked to the French language and to the French speakers.
At the end of this study, we have considered the possibility of an opening in the framework of speech analysis. It will proceed from the formal analysis of texts belonging to different registers and genres in order to continue with a more general analysis of speech. In speech, metaphor is often used to affirm an ideology. We will endeavor to understand what the metaphors communicate, how they lead us to the author's ideas.
What are these ideas and, consequently, what is their impact on the reader? We are
convinced that the methods of analysis conceived in the conduct of this present doctoral research will allow us to decode the metaphorical expressions used in the texts belonging to quite varied registers and genres.
somatizmi, frazeologizmi ili idiomatski izrazi, aktantski modeli, mjesto i stepen ustaljnosti izraza, semantička netransparentnost, semička analiza (komponencijalna analiza), rječničke definicije, kohezivni elementi ili izotopi.
idiomatic expressions, actantial models, the range and the degree of freezing, the non-transparence of sense, sememe analysis (component analysis), definitional circumlocutions, the cohesive elements or the isotopies
811.133.1'37(043.3)
Serbian
7270157
Tekst.
Predmet istraživanja ove doktorske teze je lingvistička analiza somatizama u francuskom jeziku. Riječ je o frazeološkim odnosno idiomatskim izrazima ili frazeologizmima koji imaju somatsku sastavnicu (leksem koji označava djelove ljudskog tijela). Navešćemo nekoliko primjera : parler de grosses dents, avoir mal aux cheveux, couper / fendre les cheveux en quatre, ne pas avoir de plomb dans la tête, vouloir prendre la lune avec les dents, avoir de la main. Svi odabrani izrazi posjeduju sljedeće karakteristike: višečlanost, fiksiranost, preneseno značenje i potpunu semantičku neprozirnost. Lingvistička analiza pomenutih izraza podrazumijeva morfosintaksičku i semantičku analizu, semičku (komponencijalnu) analizu i stilsku analizu (proisteklu iz semičke analize). Istraživanje se oslanja na aktuelne studije koje se bave ustaljenim izrazima u leksičkom fondu francuskog jezika. Korpus koji predstavlja predmet interesovanja ovog rada podrazumijeva približno petsto izraza preuzetih iz referentnih francuskih frazeoloških jednojezičkih rječnika (Rey A. et Chantreau S. : Dictionnaire d’expressions et locutions ; Montreynard, F., A. Pierron, A., i F. Suzzoni : Dictionnaire de proverbes et dictons ; Maloux, M. : Dictionnaire des proverbes, sentences et maximes; Rat, M. : Dictionnaire des locutions françaises ; Gak, V.G. : Новый Болъшой Француско-русский Фразеологический Словаръ, etc.), kao i dvojezičkih frazeoloških rječnika (Drašković V. : Francuskosrpskohrvatski frazeološki rečnik ; Milosavljević B. : Srpsko-francuski rečnik idioma i izraza ; Matešić, J. : Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika ; Kovačević Ž. : Srpsko-engleski frazeološki rečnik).
Budući da se somatizmi odlikuju semantičkom kompleksnošću, smatramo da je za uspješno proučavanje i otkrivanje novih aspekata njihove morfosintaksičke i semantičke strukture neophodno primijeniti koncepte i postupke u analizi koji pripadaju naizgled prilično udaljenim teorijama kao što su strukturalna semantika i kognitivna teorija. Prva odnosno sintaksičko-semantička analiza ima za cilj da predstavi semantičku strukturu somatizama u vidu aktantskih modela koji opisuju izraze kao funkcionalne i kao opisne poruke (des messages fonctionnels et qualificatifs). U cilju provjere objektivnosti aktantskih modela, primijenili smo postupke provjere mjesta i stepena ustaljnosti predikata i aktanata u ovoj vrsti izraza. Druga odnosno semička ili komponencijalna analiza ima za cilj da provjeri semantičku neprozirnost somatizama, osobinu koja predstavlja jedan od najvažnijih kriterijuma kojim smo se rukovodili prilikom njihovog odabira. Semička analiza baviće se sadržajem rječničkih definicija somatizama i pojedinih somatskih leksema koji ulaze u sastav datih izraza. Ova vrsta analize trebalo bi da nam omogući da s jedne strane provjerimo kriterijum semantičke neprozirnosti i koncept nekomponentnosti značenja koju zastupa strukturalna semantika, i s druge strane, koncept transfera jednog dijela semantičkih kompomenti iz doslovnog u preneseno značenje koji pripada kognitivnoj teoriji. Namjeravamo da odgovorimo na pitanja : Da li su pomenuti idiomatski izrazi zaista semantički neprozirni? Da li u analiziranim izrazima dolazi do transfera semantičkih komponenti iz doslovnog u figurativno značenje? Rezultati ove analize trebalo bi da potvrde našu polaznu hipotezu koja ističe da uprkos prividnoj semantičkoj neprozirnosti izraza, njihova semička struktura ukazuje da u određenoj mjeri dolazi do transfera semantičkih odnosno semičkih komponenti iz doslovnog u figurativno značenje. Treći dio analize oslanja se na rezultate prethodne semičke analize i ima za cilj da utvrdi kohezivne elemente u korpusu koji su osmišljeni kao zajednički konteksti odnosno izotopi. Konteksti koji se vezuju za određene sfere čovjekovog postojanja i aktivnosti treba da omoguće preciznije razumijevanje semantizma navedenih idiomatskih izraza i ideja koje oni komuniciraju. Dvije prethodno opisane analize poslužiće za izradu Šeme koja će omogućiti hijerarhijski prikaz stilskih i semantičkih odlika analiziranog korpusa.
Smatramo da će rezultati pomenute lingvističke analize biti primjenljivi u nastavi francuskog kao stranog jezika. Namjeravamo da analiziramo zastupljenost idiomatskih izraza u predmetnim programima i udžbenicima francuskog jezika na svim nivoima u Crnoj Gori i da ukažemo na mogućnosti primjene rezultata našeg istraživanja u oblasti metodike nastave francuskog jezika. Osim toga, pokušaćemo da damo argumente koji ističu značaj usvajanja ovih izraza i važnu ulogu koju imaju u sticanju sociokulturoloških saznanja koja se vezuju za francuski jezik i njegove govornike.
Gorepomenuti postupci u analizi somatizama mogli bi da budu primijenjeni i u oblasti analize diskursa. U tom slučaju, analiza diskursa oslanjala bi se na formalnu analizu tekstova koji mogu pripadati različitim žanrovima i registrima. Nakon te prve etape uslijedila bi šira analiza diskursa. Pomenimo ulogu metafore u diskursu. Metafora se često povezuje sa iskazivanjem određene ideologije. Kakvu vrstu poruka prenose metafore, na koji način omogućavaju da razumijemo ideje autora tekstova? O kojim idejama je riječ i kako one utiču na čitaoca ? Analize koje smo osmislili i primijenili tokom izrade ove doktorske teze mogle bi da pomognu i prilikom analize drugih metaforičnih izraza.