“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - ekonomske nauke
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet
Studijski program Ekonomija
Other Theses Metadata
PDF/A (pages)
Finansijski rizik i neizvjesnost na finansijskom tržištu postali su jedan od ključnih faktora opstanka i uspjeha kako finansijskih tako i nefinansijskih preduzeća. To je doprinijelo jačanju potrebe za razvojem metoda i modela upravljanja rizikom, a u te svrhe razvijen je čitav niz metoda i modela analize finansijskih vremenskih serija.
Osnovni cilj ove doktorske disertacije je da da prikaz kvantitativnih ekonomskih metoda i modela koji se koriste u analizi finansijskih vremenskih serija da bi se smanjio rizik donošenja finansijskih odluka. Disertacija se sastoji iz tri cjeline.
U prvom dijelu disertacije dat je prikaz osnovnih postulata mikroekonomske analize kao teorijske osnove finansijske analize. Time se pokušava dokazati teza autora da osnov finansija čine ekonomski postulati, odnosno opovrći teza mnogih autora koji prave distinkciju između finansija i ekonomije, odnosno finansijske i ekonomske teorije.
U drugom dijelu su prikazani modeli koji se koriste u analizi finansijskih vremenskih serija. Analiza finansijskih vremenskih serija je prije i iznad svega empirijska disciplina, a ono što čini njene metode analize različitim i jedinstvenim je neizvjesnost na finansijskom tržištu. Stoga mnogi autori tehnike finansijske analize smatraju metodama i modelima mjerenja rizika.
U svim ekonomskim i finansijskim modelima ekonomski akteri se posmatraju kao izolovane racionalne jedinke koje uvijek teže povećanju sopstvene korisnosti i u mogućnosti su da procesiraju sve informacije koje im stoje na raspolaganju prilikom donošenja odluke. Metodi i modeli analize vremenskih serija treba da pomognu ljudima prilikom donošenja finansijskih odluka, ali u krajnjoj liniji, oni predstavljaju modeliranje ljudskog ponašanja i stoga je mogućnost njihove primjene ograničena. Stoga je polazna premisa istraživanja da nijedan teorijski kvantitativni model nije i ne može biti dovoljno dobar da se njime u potpunosti opiše ljudsko ponašanje. Modeli i tehnike prikazani u radu mogu da pomogne investitorima da procijene rizik različitih mogućnosti koje im stoje na raspolaganju prilikom donošenja odluka, međutim to ne znači da će konkretna finansijska odluka rezultirati profitom. Investitor je i dalje taj koji snosi rizik svoje odluke. Ljudsko ponašanje se nikada neće moći u potpunosti „uhvatiti“ modelom, jer u realnom svijetu uvijek postoji dodatni elemenat neizvjesnosti koji se ne može procijeniti.
Treći dio rada se odnosi na empirijsku analizu podataka sa crnogorskog tržišta kapitala i primjenu prethodno prikazanih modela i metoda u praksi. Zbog ograničene dostupnosti podataka, odnosno prilično kratkog perioda vremena za koji su dostupni komparabilni podaci nije moguća primjena svih klasičnih modela analize vremenskih serija. U trećem dijelu rada primjena ekspliciranih teorijskih postulata prikazana je kroz ekonometrijski model crnogorskog tržišta kapitala, koji je komponenta sveobuhvatnog „Kvartalnog ekonometrijskog modela privrede Crne Gore (MMCGK-1)“ urađenog na Institutu za strateške studije i prognoze iz Podgorice. Autor disertacije je član istraživačkog tima ISSP -a koji radi na modelu.
Financial risk and uncertainty on financial market have become one of the кеу factors of survival and success of both, financial and non-financial companies. This strengthens the need to develop methods and models of risk management. Wide range of methods and models of financial time series analysis are developed with same purpose.
Main goal of this dissertation is to explain quantitative economic methods and models used in financial time series analvsis in order to reduce risk of makina financial decisions.
Vremenske serije; Finansijski rizik; Ekonometrijski modeli; Mikroekonomska analiza u finansijama; Neizvjesnost; Donošenje odluka
Serbian
Finansijski rizik i neizvjesnost na finansijskom tržištu postali su jedan od ključnih faktora opstanka i uspjeha kako finansijskih tako i nefinansijskih preduzeća. To je doprinijelo jačanju potrebe za razvojem metoda i modela upravljanja rizikom, a u te svrhe razvijen je čitav niz metoda i modela analize finansijskih vremenskih serija.
Osnovni cilj ove doktorske disertacije je da da prikaz kvantitativnih ekonomskih metoda i modela koji se koriste u analizi finansijskih vremenskih serija da bi se smanjio rizik donošenja finansijskih odluka. Disertacija se sastoji iz tri cjeline.
U prvom dijelu disertacije dat je prikaz osnovnih postulata mikroekonomske analize kao teorijske osnove finansijske analize. Time se pokušava dokazati teza autora da osnov finansija čine ekonomski postulati, odnosno opovrći teza mnogih autora koji prave distinkciju između finansija i ekonomije, odnosno finansijske i ekonomske teorije.
U drugom dijelu su prikazani modeli koji se koriste u analizi finansijskih vremenskih serija. Analiza finansijskih vremenskih serija je prije i iznad svega empirijska disciplina, a ono što čini njene metode analize različitim i jedinstvenim je neizvjesnost na finansijskom tržištu. Stoga mnogi autori tehnike finansijske analize smatraju metodama i modelima mjerenja rizika.
U svim ekonomskim i finansijskim modelima ekonomski akteri se posmatraju kao izolovane racionalne jedinke koje uvijek teže povećanju sopstvene korisnosti i u mogućnosti su da procesiraju sve informacije koje im stoje na raspolaganju prilikom donošenja odluke. Metodi i modeli analize vremenskih serija treba da pomognu ljudima prilikom donošenja finansijskih odluka, ali u krajnjoj liniji, oni predstavljaju modeliranje ljudskog ponašanja i stoga je mogućnost njihove primjene ograničena. Stoga je polazna premisa istraživanja da nijedan teorijski kvantitativni model nije i ne može biti dovoljno dobar da se njime u potpunosti opiše ljudsko ponašanje. Modeli i tehnike prikazani u radu mogu da pomogne investitorima da procijene rizik različitih mogućnosti koje im stoje na raspolaganju prilikom donošenja odluka, međutim to ne znači da će konkretna finansijska odluka rezultirati profitom. Investitor je i dalje taj koji snosi rizik svoje odluke. Ljudsko ponašanje se nikada neće moći u potpunosti „uhvatiti“ modelom, jer u realnom svijetu uvijek postoji dodatni elemenat neizvjesnosti koji se ne može procijeniti.
Treći dio rada se odnosi na empirijsku analizu podataka sa crnogorskog tržišta kapitala i primjenu prethodno prikazanih modela i metoda u praksi. Zbog ograničene dostupnosti podataka, odnosno prilično kratkog perioda vremena za koji su dostupni komparabilni podaci nije moguća primjena svih klasičnih modela analize vremenskih serija. U trećem dijelu rada primjena ekspliciranih teorijskih postulata prikazana je kroz ekonometrijski model crnogorskog tržišta kapitala, koji je komponenta sveobuhvatnog „Kvartalnog ekonometrijskog modela privrede Crne Gore (MMCGK-1)“ urađenog na Institutu za strateške studije i prognoze iz Podgorice. Autor disertacije je član istraživačkog tima ISSP -a koji radi na modelu.