“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Kvantifikacija faktora zahtijevane dužine preticajne preglednosti prema
očekivanoj brzini u slobodnom toku dvotračnih puteva u konturnim uslovima Crne Gore
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Tehnicko-tehnološke nauke
doktor nauka - gradevinarstvo
Univerzitet Crne Gore
Građevinski fakultet
Studijski program Građevinarstvo
Other Theses Metadata
Quantification of factors of the required length of overtaking sight distance in relation to the expected speed in free flow on double line roads in boundary conditions in Montenegro
[B. Ivanović]
PDF/A (116 pages)
Građevinarstvo
Datum odbrane: 03.06.2016.
Bogdanović, Vuk (mentor)
Tomanović, Zvonko, 1965- (član komisije)
Matić, Bojan (član komisije)
Dosadašnji rezultati istraživanja u svijetu, koji se odnose na evidentiranje uzroka saobraćajnih nezgoda na putevima, ukazuju na činjenicu da je u velikom broju saobraćajnih nezgoda jedan od uzroka nedovoljna preglednost puta. Geometrijski elementi trase nijesu jedini faktori koji utiču na preglednost puta, već im treba dodati i faktore koji proizilaze iz vozno-dinamičkih karakteristika vozila, kao i ponašanja vozača.
Preticanje je radnja koja je karateristična za dvotračne puteve na kojima je saobraćaj dozvoljen u oba smjera. Upravo ovi putevi su najzastupljeniji u gotovo svim zemljama svijeta. Preglednost pri preticanju predstavlja rastojanje koje omogućava vozaču vozila koje vrši preticanje da bezbjedno završi započetu radnju ili da se u slučaju pojave vozila iz suprotnog smjera vrati na svoju desnu saobraćajnu traku. Definisanje zona dozvoljenog preticanja jedan je od najvažnijih zadataka u postupku trasiranja i projektovanja puteva. Procenat zona dozvoljenog preticanja predstavlja mjeru kvaliteta uslova odvijanja saobraćaja na dvotračnim putevima. U postupku definisanja zona dozvoljenog preticanja, potrebno je izvršiti poređenje optičke preglednosti koja je u funkciji prostorne geometrije puta i morfoloških karakteristika terena, sa potrebnom dužinom preglednosti za preticanje, koja je u funkciji računske brzine.
Postojećim propisima U Crnoj Gori zahtijeva se provjera projektnih rješenja puta kojima je potrebno obezbijediti minimalnu dužinu preglednosti po modelu koji se primjenjuje u većini zemalja u okruženju. Primijenjeni model njenog proračuna odnosi se na provjeru preglednosti u situacionom planu, čime se zanemaruje prostorni oblik trase, subjektivno ponašanje i reakcije vozača, na pristupnu brzinu i prije svega promjenljivost brzine kao evidentnu posljedicu izbora koji vozač čini na osnovu generalnog opšteg uticaja i optičkog izgleda trase. Zbog promjena vozno-dinamičkih karakteristika vozila od vremena donošenja važećih poropisa do danas, karakteristika saobraćajnog toka i ponašanja vozača potrebno je provjeriti da li su ulazni parametri vezani za brzinu i vrijeme preticanja realni u sadašnjim uslovima. Preticajna preglednost veća od realno potrebne utiče da se preticanje zabrani i na mjestima na kojima objektivno ne postoji potreba. Rezultat toga su nepovoljniji uslovi odvijanja saobraćaja, što dovodi do kolonske vožnje, smanjenja brzine, povećanja vremena putovanja i pada nivoa usluge. Preticajna preglednost manja od realno potrebne može dovesti do povećanja broja sudara i težih posljedica po bezbjednost saobraćaja. Preticajna preglednost definisana na parametrima koji odslikavaju realne uslove odvijanja saobraćaja na putu podiže nivo usluge i umanjuje frustracije vozača od strane sporijih ili/i starijih vozila, što povoljno utiče na parametre bezbjednosti saobraćaja.
Istraživanja u okviru ovog rada vršena su u cilju analize karakteristika preticanja u realnom saobraćajnom toku na dionicama puteva sa dozvoljenom, odnosno računskom brzinom od 80km/h. Na osnovu rezultata analize zaključeno je da bi, s obzirom na rezultate istraživanja u realnom saobraćajnom toku, na putevima Crne Gore odgovarali modeli preticajne preglednosti na osnovu kojih su formirani pravilnici u Republici Srbiji ili Republici Hrvatskoj.
Dalja istraživanja potrebno je usmjeriti i na odsjeke sa manjom dozvoljenom brzinom kretanja, kako bi se provjerilo da li preticajna preglednost iz predloženih modela odgovara karakteristikama realnog saobraćajnog toka.
Results of the research conducted so far in the world relating to the recording of causes of traffic accidents on the roads, point to the fact that one of the causes of a large number of traffic accidents is inadequate sight distance. Geometric elements of the route are not the only factors affecting the sight distance of the road. They should be added factors arising from the driving-dynamic characteristics of the vehicle and driver’s behavior.
Overtaking is an activity characteristic for the two-lane roads where traffic is allowed in both directions. Two-lane roads are built in most countries. Sight distance in overtaking is the distance that allows the driver of the vehicle who makes the overpassing to safely complete that action or return to the right lane in case of vehicles coming from the opposite direction. Defining zones of allowed overtaking is one of the most important tasks in the process of roads layout and design. The percentage of allowed overtaking zones represents a measure of the quality of conditions needed for traffic on two-lane roads. In the process of defining the allowed overtaking zone, it is necessary to compare the optical sight distance, which is in a function of the physical geometry of the road and morphological characteristics of terrain, and the required length of overtaking sight distance, which is in the function of computational speed.
The existing laws in Montenegro require verification of design solutions for the road which need to provide the minimum length of sight distance in line with the model applied in most countries in the region. The applied model of its calculation refers to the verification of sight distance in the situation environment while neglecting physical form of the route, subjective behavior and driver’s reactions, the access speed and above all the speed variability as an evident result of the choice that the driver makes based on the general overall impact and optical appearance of the route. Due to the changes in driving-dynamic characteristics of the vehicle from the time of the adoption of applicable regulations to date, characteristics of traffic flow and driver’s behavior, it is necessary to check whether the input parameters relating to the speed and overtaking time are realistic in the current conditions. The overtaking sight distance, greater than realistically needed, impacts the overtaking ban in places where objectively there is no need for that. Results of this are less favorable conditions of traffic, which leads to driving in line, reduced speed, increased duration of travelling, and decreased level of service. Overtaking sight distance lesser than the realistically needed one, may lead to the increase in the number of collisions and heavier consequences to traffic safety. Overtaking sight distance defined by the parameters which reflect realistic conditions of traffic on the road elevates the level of service and reduces frustration of drivers caused by the slower drivers or/and older vehicles, which has a positive effect on traffic safety parameters.
The research in this paper was carried out in order to analyze the characteristics of overtaking in the real traffic flow on the road sections with a permitted or computational speed of 80km/h. Based on the results of the analysis it was concluded that models of overtaking sight distance based on which regulations in the Republic of Serbia or the Republic of Croatia were established would we adequate for the roads in Montenegro given the research results in the real traffic flow.
Further research should be focused on the sections with lower speed limits, in order to check whether overtaking sight distance from the proposed model fits characteristics of the real traffic flow.
Dosadašnji rezultati istraživanja u svijetu, koji se odnose na evidentiranje uzroka saobraćajnih nezgoda na putevima, ukazuju na činjenicu da je u velikom broju saobraćajnih nezgoda jedan od uzroka nedovoljna preglednost puta. Geometrijski elementi trase nijesu jedini faktori koji utiču na preglednost puta, već im treba dodati i faktore koji proizilaze iz vozno-dinamičkih karakteristika vozila, kao i ponašanja vozača.
Preticanje je radnja koja je karateristična za dvotračne puteve na kojima je saobraćaj dozvoljen u oba smjera. Upravo ovi putevi su najzastupljeniji u gotovo svim zemljama svijeta. Preglednost pri preticanju predstavlja rastojanje koje omogućava vozaču vozila koje vrši preticanje da bezbjedno završi započetu radnju ili da se u slučaju pojave vozila iz suprotnog smjera vrati na svoju desnu saobraćajnu traku. Definisanje zona dozvoljenog preticanja jedan je od najvažnijih zadataka u postupku trasiranja i projektovanja puteva. Procenat zona dozvoljenog preticanja predstavlja mjeru kvaliteta uslova odvijanja saobraćaja na dvotračnim putevima. U postupku definisanja zona dozvoljenog preticanja, potrebno je izvršiti poređenje optičke preglednosti koja je u funkciji prostorne geometrije puta i morfoloških karakteristika terena, sa potrebnom dužinom preglednosti za preticanje, koja je u funkciji računske brzine.
Postojećim propisima U Crnoj Gori zahtijeva se provjera projektnih rješenja puta kojima je potrebno obezbijediti minimalnu dužinu preglednosti po modelu koji se primjenjuje u većini zemalja u okruženju. Primijenjeni model njenog proračuna odnosi se na provjeru preglednosti u situacionom planu, čime se zanemaruje prostorni oblik trase, subjektivno ponašanje i reakcije vozača, na pristupnu brzinu i prije svega promjenljivost brzine kao evidentnu posljedicu izbora koji vozač čini na osnovu generalnog opšteg uticaja i optičkog izgleda trase. Zbog promjena vozno-dinamičkih karakteristika vozila od vremena donošenja važećih poropisa do danas, karakteristika saobraćajnog toka i ponašanja vozača potrebno je provjeriti da li su ulazni parametri vezani za brzinu i vrijeme preticanja realni u sadašnjim uslovima. Preticajna preglednost veća od realno potrebne utiče da se preticanje zabrani i na mjestima na kojima objektivno ne postoji potreba. Rezultat toga su nepovoljniji uslovi odvijanja saobraćaja, što dovodi do kolonske vožnje, smanjenja brzine, povećanja vremena putovanja i pada nivoa usluge. Preticajna preglednost manja od realno potrebne može dovesti do povećanja broja sudara i težih posljedica po bezbjednost saobraćaja. Preticajna preglednost definisana na parametrima koji odslikavaju realne uslove odvijanja saobraćaja na putu podiže nivo usluge i umanjuje frustracije vozača od strane sporijih ili/i starijih vozila, što povoljno utiče na parametre bezbjednosti saobraćaja.
Istraživanja u okviru ovog rada vršena su u cilju analize karakteristika preticanja u realnom saobraćajnom toku na dionicama puteva sa dozvoljenom, odnosno računskom brzinom od 80km/h. Na osnovu rezultata analize zaključeno je da bi, s obzirom na rezultate istraživanja u realnom saobraćajnom toku, na putevima Crne Gore odgovarali modeli preticajne preglednosti na osnovu kojih su formirani pravilnici u Republici Srbiji ili Republici Hrvatskoj.
Dalja istraživanja potrebno je usmjeriti i na odsjeke sa manjom dozvoljenom brzinom kretanja, kako bi se provjerilo da li preticajna preglednost iz predloženih modela odgovara karakteristikama realnog saobraćajnog toka.