“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Vukasojević, Sandra
Funkcije i značenja intonacionih kontura u engleskom i crnogorskom jeziku
Cilj ove disertacije je utvrđivanje i podrobno opisivanje opštih intonacionih obilježja u engleskom i crnogorskom jeziku. S obzirom na to da se kontrastivno proučavaju dva sasvim različita intonaciona sistema, cilj je ustanoviti sve one razlike među jezicima, ali i potencijalne sličnosti sa stanovišta melodije. Istraživanje je vršeno na korpusu koji čine televizijske emisije razgovornog tipa u trajanju od nešto više od dvadeset i šest sati. Za potrebe precizne analize materijala na engleskom i crnogorskom jeziku, primijenjena je kombinacija odgovarajućeg teorijskog modela, autosegmentne- metričke fonologije, i sredstva za instrumentalnu analizu, kompjuterskog programa Praat. Uz ovo, korišćena je auditivna, kvalitativna i statistička analiza, a u određenim segmentima materijal je akustički i kvantitativno ispitivan. Posebna pažnja posvećena je funkcijama koje intonacija vrši na polju osnovnih svojstava ovih emisija, tj. na polju upitnih struktura, sistema preuzimanja reda govorenja i informacione strukture.
U disertaciji smo prezentovali rezultate koji ukazuju na visok stepen distinkcije među jezicima. Razlika je naročito evidentna u pogledu tonskog kretanja na kraju da-ne / yes-no pitanja i sintaksički neobilježenih pitanja. Takođe, intonaciona nepodudarnost očitava se na planu informacione strukture, a djelimično i u sistemu preuzimanja reda govorenja usljed razlike u broju intonacionih elemenata unutar dva jezika.
Nasuprot gore navedenom, registrovana je i intonaciona sličnost među jezicima u izvjesnoj mjeri. Najveći stepen podudarnosti ogleda se u identičnom tipu intonacije koji karakteriše wh- pitanja, odnosno pitanja sa upitnom riječju. Uprkos neujednačenim inventarima intonacionih elemenata koji dolaze do izražaja u sistemu preuzimanja reda govorenja, silazna intonacija bilježi se ključnim signalom kraja reda govorenja trenutnog govornika i u engleskom i u crnogorskom jeziku. I, na kraju, za razliku od kvalitativne analize kojom dolazimo do distinkcije u pogledu funkcija intonacije na planu informacione strukture, kvantitativno ispitivanje korpusa na dva jezika ukazuje na relevantnost istih akustičkih parametara u procesu signaliziranja informacionog statusa leksičkih jedinica u diskursu i realizaciji fokusa.
Vjerujemo da smo ovim istraživanjem upotpunili postojeća saznanja o intonaciji engleskog jezika, te obezbijedili osnovu za buduća proučavanja prilično zanemarenog intonacionog sistema crnogorskog jezika. Uz mogućnost primjene dobijenih rezultata u daljoj lingvističkoj analizi ovog fenomena, smatramo da će isti biti značajni u nastavi stranih jezika.
The aim of this dissertation is to identify and exhaustively describe the common intonational features in English and Montenegrin. Since this contrastive study deals with the two completely different intonational systems, the main goal is to determine all the distinctions between the languages, but also to detect any possible similarity from the aspect of melody. Our research is based on a corpus of TV talk shows. The total length of the recorded material is approximately twenty-six hours. For the purposes of precise study of the material in English and Montenegrin, we used a combination of the theoretical framework of Autosegmental-metrical phonology and the computer software package for speech analysis, Praat. Furthermore, the auditory, qualitative and statistical analyses were performed, while the recorded materials were examined acoustically as well as quantitatively in particular segments of our thesis. Special attention was paid to the functions the intonation contours fulfilled within the fields representing the basic features of TV talk shows: interrogative structures, turn-taking system and information structure.
The results presented in our dissertation indicate the significant intonational difference between the analyzed languages. Particularly, this distinction is apparent with respect to the tone movements at the end of da-ne / yes-no questions and syntactically unmarked interrogatives. Moreover, the intonational discrepancy between the languages is registered in the area of information structure by means of qualitative analysis, while it is partially noted in the study of turn-taking systems due to the unequal number of intonational elements in the two languages.
However, unlike the above-mentioned results, specific similarity between the languages is registered as well. The highest degree of concordance is found within the wh- questions, characterized by the same type of intonation in the languages. Despite the fact that English and Montenegrin are unequal in respect to the inventory of intonational elements, which leads to some dissimilarity between them in the area of the turn-taking system, the results show that falling intonation is a crucial signal of turn completion and turn shift in both languages. Finally, in contrast to the qualitative analysis that indicates the difference in the functions of the intonational morphemes in the information structure of the languages, the findings obtained by the quantitative analysis of the materials suggest the importance of the identical acoustic parameters in signalling the information status of lexical units in discourse and in the realization of focus in English and Montenegrin.
It is our belief that this research offers additional comprehension of the English intonational system, and also it provides the basis for some future studies of the insufficiently examined Montenegrin intonation. Not only can the results be applied to further linguistic investigation of the phenomenon, but also they can represent a significant contribution to the foreign language teaching.
intonacija, televizijske emisije razgovornog tipa, autosegmentna- metrička fonologija, Praat, upitne strukture, sistem preuzimanja reda govorenja, informaciona struktura, fokus
intonation, TV talk shows, autosegmental-metrical phonology, Praat, interrogative structures, turn-taking system, information structure, focus
811.111'342.9(043.3)
Serbian
7605261
Tekst.
Cilj ove disertacije je utvrđivanje i podrobno opisivanje opštih intonacionih obilježja u engleskom i crnogorskom jeziku. S obzirom na to da se kontrastivno proučavaju dva sasvim različita intonaciona sistema, cilj je ustanoviti sve one razlike među jezicima, ali i potencijalne sličnosti sa stanovišta melodije. Istraživanje je vršeno na korpusu koji čine televizijske emisije razgovornog tipa u trajanju od nešto više od dvadeset i šest sati. Za potrebe precizne analize materijala na engleskom i crnogorskom jeziku, primijenjena je kombinacija odgovarajućeg teorijskog modela, autosegmentne- metričke fonologije, i sredstva za instrumentalnu analizu, kompjuterskog programa Praat. Uz ovo, korišćena je auditivna, kvalitativna i statistička analiza, a u određenim segmentima materijal je akustički i kvantitativno ispitivan. Posebna pažnja posvećena je funkcijama koje intonacija vrši na polju osnovnih svojstava ovih emisija, tj. na polju upitnih struktura, sistema preuzimanja reda govorenja i informacione strukture.
U disertaciji smo prezentovali rezultate koji ukazuju na visok stepen distinkcije među jezicima. Razlika je naročito evidentna u pogledu tonskog kretanja na kraju da-ne / yes-no pitanja i sintaksički neobilježenih pitanja. Takođe, intonaciona nepodudarnost očitava se na planu informacione strukture, a djelimično i u sistemu preuzimanja reda govorenja usljed razlike u broju intonacionih elemenata unutar dva jezika.
Nasuprot gore navedenom, registrovana je i intonaciona sličnost među jezicima u izvjesnoj mjeri. Najveći stepen podudarnosti ogleda se u identičnom tipu intonacije koji karakteriše wh- pitanja, odnosno pitanja sa upitnom riječju. Uprkos neujednačenim inventarima intonacionih elemenata koji dolaze do izražaja u sistemu preuzimanja reda govorenja, silazna intonacija bilježi se ključnim signalom kraja reda govorenja trenutnog govornika i u engleskom i u crnogorskom jeziku. I, na kraju, za razliku od kvalitativne analize kojom dolazimo do distinkcije u pogledu funkcija intonacije na planu informacione strukture, kvantitativno ispitivanje korpusa na dva jezika ukazuje na relevantnost istih akustičkih parametara u procesu signaliziranja informacionog statusa leksičkih jedinica u diskursu i realizaciji fokusa.
Vjerujemo da smo ovim istraživanjem upotpunili postojeća saznanja o intonaciji engleskog jezika, te obezbijedili osnovu za buduća proučavanja prilično zanemarenog intonacionog sistema crnogorskog jezika. Uz mogućnost primjene dobijenih rezultata u daljoj lingvističkoj analizi ovog fenomena, smatramo da će isti biti značajni u nastavi stranih jezika.