“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Mijušković, Marija
Metakognitivne strategije u obradi i razumijevanju teksta
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Doktorska disertacija
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - filološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Engleski jezik i književnost
Other Theses Metadata
Metacognitive strategies with textual analysis and reading comprehension
[M. Mijušković]
PDF/A (254 lista)
Strani jezik - Metodika nastave
Jeftić, Draginja (mentor)
Vučo, Julijana (član komisije)
Lakić, Ognjen (član komisije)
Tema doktorske disertacije Metakognitivne strategije u obradi i
razumijevanju teksta je metakognicija u obrazovnom procesu u univerzitetskoj nastavi engleskog jezika kao stranog. Cilj istraživanja jeste da se ispita uticaj primjene metakognitivnih strategija učenja, na studentskoj populaciji, na nivo njihovog znanja, stavove, sigurnosti, samopouzdanja, kao i promjene navika učenja za čitanje engleskog kao stranog jezika. Cilj je istražiti nivo primjene i efikasnost primijenjenih, metakognitivnih, strategija koji se koriste kod studenata imajući u vidu razlike u prethodnom nivou znanja i iskustva i početnih stavova. Drugačije rečeno, cilj je utvrditi da li uvođenje metakognitivnih strategija u učenju mijenja navike, stavove i sigurnost studenata u procesu daljeg učenja i da li je moguće predvidjeti rezultate učenja.
Istraživanje je sprovedeno sa dvije grupe studenata osnovnih studija Studijskog programa za Engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Nikšiću.
Cilja rada je ostvaren kroz prezentovanu disertaciju koja ima dvije osnovne cjeline. U prvoj cjelini date su teorijske postavke i dosadašnja iskustva u primjeni metakognitivnih strategija, dok je u drugom sprovedeno istraživanje na studentskoj populaciji u Crnoj Gori. Na osnovu zadatog cilja, problema i trenutnog stanja istraživanja u datoj oblasti formulisane su sljedeće hipoteze:
Hipoteza 1: postoji direktna korelacija između primjena metakognitivnih strategija u čitanju i ostvarenih rezultata studenta. Hipoteza je potvrđena i dokazana imajući u vidu ustanovljene relacije i korelacije prikazane na osnovu dobijenih rezultata.
Hipoteza 2: vođenje dnevnika kao metod ocjene odnosno praćenje napretka kod studenata, može na osnovu kvantiteta i kvaliteta korišćenih strategija da pruži osnovu za predviđanje rezultata učenja. Hipoteza je potvrđena. Vođenje dnevnika kao metod ocjenjivanja, i analiza kvantiteta i kvaliteta korišćenih strategija je u direktnoj korelaciji sa rezultatom učenja. Na osnovu parametara definisanih u ovoj doktorskoj disertaciji došlo se do matematičkog modela koji može predvidjeti ocjenu i napredovanje studenata na osnovu analize kvaliteta i kvantiteta korišćenih strategija.
Hipoteza 3: nivo usvajanja i primjene metakognitivnih strategije zavisi od prethodnog znanja i iskustva studenata. Hipoteza je potvrđena. Prethodno znanje i iskustvo studenataje u direktnoj korelaciji sa sposobnošću studenata dausvoje i primijene metakognitivne strategije.
Hipoteza 4: uvođenje metakognitivnih strategija u učenju mijenja navike, stavove i sigurnost studenata u procesu daljeg učenja. Hipoteza je potvrđena. Na osnovu analize stepena poznavanja i prepoznavanja metakognitivnih strategija kod studenata došlo se do rezultata koji ukazuju da uvođenje metakognitivnih strategija mijenja navike i iskustva, odnosno da dugoročno djeluje na proces učenja kod studenata.
Rezultati ove doktorske disertacije mogu se djelimično uporediti sa sličnim iskustvima u svijetu i prikazani su u ovoj tezi. Teorijski doprinos ove teze ogleda se u potvrdi da metakognitivne strategije doprinose kvalitetu obrazavnog procesa, da je početan nivo znanja i stavova bitan za usvajanje metakognitivnih strategija, a da samo usvajanje metakognitivnih strategija mijenja pristup studenata u daljem procesu učenja. Pri ovom se da zaključiti da je vođenje dnevnika prigodan alat preko koga se može ocijeniti napredovanje studenata, ali i da se može koristiti kao prognostički alat. Odnosno, da je na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika dnevnika moguće procijeniti kvalitet obrazovnih ishoda.
Praktičan doprinos ove doktorske disertacije može se ogledati u predlogu za primjenu metakognitivnih strategija u procesu obrazovanja na svim nivoima studiranja i učenja, odnosno u prilogođavanju metakognitivnih strategija populaciji kojoj je namijenjena, a sam problem koji je istraživan predloženim metodama i alatima, može biti objekt primjene novih modela metoda i alata radi sticanja "kvalitetnijih" znanja.
The theme of the doctoral thesis Metacognitive Strategies with Textual Analysis and Reading Comprehension is metacognition in the educational process of teaching English as a foreign language at university. The aim of the research is to examine the impact of metacognitive learning strategies on students, their level of knowledge, attitudes, assuredness, self-confidence, as well as the change in their habits of learning how to read English as a foreign language. The aim is to research the level of usage and effectiveness of the applied metacognitive strategy used by students, taking into account the differences in their levels of previous knowledge, experience and their initial attitudes. That is, whether introducing metacognitive strategies in learning changes the habits, attitudes and assuredness of students in the process of further learning and whether it is possible to predict the results of learning.
The study was conducted with two groups of undergraduate students in the English Language and Literature study programme at the Faculty of Philology in Nikšić.
The aim of this work is accomplished through the presented thesis which has two main parts. In the first part the theoretical postulates and previous experience in the application of metacognitive strategies is presented, while the second part comprises the survey conducted on students in Montenegro. Based on the stated goal, problems and current state of research in the given area, the following hypotheses have been formulated:
Hypothesis 1: There is a direct correlation between the use of metacognitive strategies in reading and the student’s achieved results. Bearing in mind the established relations and correlations demonstrated on the basis of the results obtained, this hypothesis is confirmed and proved.
Hypothesis 2: Keeping a diary as a method of evaluating and monitoring the progress of the students can, based on the quantity and quality of the used strategies, provide a basis for predicting the results of learning. This hypothesis is also confirmed. The extent to which a diary is kept as a method of evaluation, and analysis of the quantity and quality of the used strategies, is in direct correlation with the results of learning. The parameters defined in this doctoral thesis have led to a mathematical model that can predict the evaluation and progress of students on the basis of analysis of the quality and quantity of the used strategies.
Hypothesis 3: The level of adoption and implementation of metacognitive strategies depends on students’ prior knowledge and experience. This hypothesis is confirmed. Students’ levels of prior knowledge and experience are in direct correlation with the ability of students to adopt and apply metacognitive strategies.
Hypothesis 4: The use of metacognitive strategies in learning changes the habits, attitudes and assuredness of students in the process of further learning. The hypothesis is confirmed. Based on analysis of the level of knowledge and recognition of metacognitive strategies among students, results indicate that the use of metacognitive strategies changes habits and experience, and it has a long-term effect on the learning process in students.
The results of this doctoral thesis can be partially compared with similar experiences around the world and they are presented in this thesis. The theoretical contribution of this thesis lies in the confirmation that metacognitive strategies contribute to the quality of the educational process, that the initial set of skills and attitudes is essential to the adoption of metacognitive strategies, and that only acquisition of metacognitive strategies changes students’ approaches to the further learning process. According to all this, it can be concluded that keeping a diary is a suitable tool through which the progress of students can be evaluated, but it can also be used as a prognostic tool. That is, based on the qualitative and quantitative characteristics of the diary, it is possible to evaluate the quality of educational outcomes.
A practical contribution of this doctoral thesis can be seen in the suggestion for the application of metacognitive strategies in the education process at all levels of study and learning, that is, the adaptation of metacognitive strategy to the population for whom it is intended, while the problem that has been researched with the suggested methods and tools can be the object of the application of new models of methods and tools in order to acquire a “higher quality” of knowledge.
reading skills, metacognitive reading strategies, text comprehension, educational outcomes.
Serbian
7691021
Tekst.
Tema doktorske disertacije Metakognitivne strategije u obradi i
razumijevanju teksta je metakognicija u obrazovnom procesu u univerzitetskoj nastavi engleskog jezika kao stranog. Cilj istraživanja jeste da se ispita uticaj primjene metakognitivnih strategija učenja, na studentskoj populaciji, na nivo njihovog znanja, stavove, sigurnosti, samopouzdanja, kao i promjene navika učenja za čitanje engleskog kao stranog jezika. Cilj je istražiti nivo primjene i efikasnost primijenjenih, metakognitivnih, strategija koji se koriste kod studenata imajući u vidu razlike u prethodnom nivou znanja i iskustva i početnih stavova. Drugačije rečeno, cilj je utvrditi da li uvođenje metakognitivnih strategija u učenju mijenja navike, stavove i sigurnost studenata u procesu daljeg učenja i da li je moguće predvidjeti rezultate učenja.
Istraživanje je sprovedeno sa dvije grupe studenata osnovnih studija Studijskog programa za Engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Nikšiću.
Cilja rada je ostvaren kroz prezentovanu disertaciju koja ima dvije osnovne cjeline. U prvoj cjelini date su teorijske postavke i dosadašnja iskustva u primjeni metakognitivnih strategija, dok je u drugom sprovedeno istraživanje na studentskoj populaciji u Crnoj Gori. Na osnovu zadatog cilja, problema i trenutnog stanja istraživanja u datoj oblasti formulisane su sljedeće hipoteze:
Hipoteza 1: postoji direktna korelacija između primjena metakognitivnih strategija u čitanju i ostvarenih rezultata studenta. Hipoteza je potvrđena i dokazana imajući u vidu ustanovljene relacije i korelacije prikazane na osnovu dobijenih rezultata.
Hipoteza 2: vođenje dnevnika kao metod ocjene odnosno praćenje napretka kod studenata, može na osnovu kvantiteta i kvaliteta korišćenih strategija da pruži osnovu za predviđanje rezultata učenja. Hipoteza je potvrđena. Vođenje dnevnika kao metod ocjenjivanja, i analiza kvantiteta i kvaliteta korišćenih strategija je u direktnoj korelaciji sa rezultatom učenja. Na osnovu parametara definisanih u ovoj doktorskoj disertaciji došlo se do matematičkog modela koji može predvidjeti ocjenu i napredovanje studenata na osnovu analize kvaliteta i kvantiteta korišćenih strategija.
Hipoteza 3: nivo usvajanja i primjene metakognitivnih strategije zavisi od prethodnog znanja i iskustva studenata. Hipoteza je potvrđena. Prethodno znanje i iskustvo studenataje u direktnoj korelaciji sa sposobnošću studenata dausvoje i primijene metakognitivne strategije.
Hipoteza 4: uvođenje metakognitivnih strategija u učenju mijenja navike, stavove i sigurnost studenata u procesu daljeg učenja. Hipoteza je potvrđena. Na osnovu analize stepena poznavanja i prepoznavanja metakognitivnih strategija kod studenata došlo se do rezultata koji ukazuju da uvođenje metakognitivnih strategija mijenja navike i iskustva, odnosno da dugoročno djeluje na proces učenja kod studenata.
Rezultati ove doktorske disertacije mogu se djelimično uporediti sa sličnim iskustvima u svijetu i prikazani su u ovoj tezi. Teorijski doprinos ove teze ogleda se u potvrdi da metakognitivne strategije doprinose kvalitetu obrazavnog procesa, da je početan nivo znanja i stavova bitan za usvajanje metakognitivnih strategija, a da samo usvajanje metakognitivnih strategija mijenja pristup studenata u daljem procesu učenja. Pri ovom se da zaključiti da je vođenje dnevnika prigodan alat preko koga se može ocijeniti napredovanje studenata, ali i da se može koristiti kao prognostički alat. Odnosno, da je na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika dnevnika moguće procijeniti kvalitet obrazovnih ishoda.
Praktičan doprinos ove doktorske disertacije može se ogledati u predlogu za primjenu metakognitivnih strategija u procesu obrazovanja na svim nivoima studiranja i učenja, odnosno u prilogođavanju metakognitivnih strategija populaciji kojoj je namijenjena, a sam problem koji je istraživan predloženim metodama i alatima, može biti objekt primjene novih modela metoda i alata radi sticanja "kvalitetnijih" znanja.