“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - sociološke/etnološke/antropološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Sociologija
Other Theses Metadata
[N. Krivokapić]
PDF/A (361 pages)
Sociologija
Datum odbrane: 15.6.2016.
Božović, Ratko (mentor)
Vidojević, Zoran (član komisije)
Đukanović, Borislav (član komisije)
Turčilo, Lejla (član komisije)
Istraživanja koja se bave uticajem medija i medijskih sadržaja na stavove, vrijednosti i ponašanja građana koji ih prate, posmatrano u okvirima svjetske društvene nauke, nijesu rijetka, međutim u crnogorskoj nauci uticaj medijske sfere na pojedinca predstavlja prilično neistraženo istraživačko polje. Polazeći od teze da mediji ostvaruju najsnažniji uticaj kada su u pitanju sadržaji o kojima pojedinac nema dovoljno znanja niti razvijen emotivni odnos, pretpostavili smo da će crnogorski štampani mediji u uslovima promjene društvenog sistema, odigrati prvenstveno edukativnu ulogu, tako što će konstantno informisati građane o karakteristikama, zahtjevima, uslovima, prednostima novog sistema, opravdanosti društvene transformacije u pravcu izgradnje demokratskog sistema, što će u krajnjem uticati na promjenu vrijednosnih orijentacija građana i na taj način ih pripremiti za funkcionisanje u skladu sa zahtjevima novog društvenog poretka.
Transformacija društvenog poretka predstavlja dugoročan proces koji se ne završava institucionalnim prilagođavanjem standardima demokratskog sistema, već je u cilju ostvarivanja stepena konsolidovane demokratije neophodno da i sami građani prihvate novi društveni poredak, interiorizuju vrijednosti novog društva i na taj način doprinesu njegovom održanju. Osobenosti procesa demokratizacije u crnogorskom društvu koje smo posmatrali, ne odnose se toliko na kulturno-ekonomske i političke karakteristike crnogorskog društva na kojima se izgrađuje novi politički i ekonomski poredak, koliko upravo na spremnost građana, kao onih čiji su stavovi i vrijednosti formirani i proistekli iz jednog ideološki drugačije postavljenog društva, da se prilagode novim, demokratskim društvenim uslovima i prihvate demokratske vrijednosti.
Proces postsocijalističke transformacije u crnogorskom društvu pokazao se mnogo složenijim nego što se najprije pretpostavljalo. Uvođenje višepartijskog sistema kao prvi korak ka demokratizaciji društva veoma je brzo sprovedeno, međutim, uskoro se osjećaju posledice nedostatka parlamentarne tradicije prema kojoj različite političke stranke zastupaju posebne interese različitih grupacija. U ekonomskoj sferi pojavile su se brojne prepreke ka ostvarivanju tržišno regulisane privrede. Ukidanje društvene svojine i privatizacija su procesi koji su regulisani novim zakonskim rješenjima ali su nailazili kako na institucionalni otpor tako i otpor građana koji su veću sigurnost imali u preduzećima pod komandnom upravom.
Izvjestan otpor i nespremnost građana za funkcionisanje u novom društvenom sistemu se osjeća u njihovim stavovima kao i stavovima čitalaca dnevnih novina.
Osnovna pretpostavka našeg istraživanja, da štampani mediji ostvaruju uticaj na proces demokratizacije crnogorskog društva, provjeravana je na osnovu tri grupe indikatora koje se odnose na: percepciju demokratije kod građana i čitalaca; preovlađujuće vrijednosne orijentacije kod građana i čitalaca i percepciju implementacije demokratskih principa kod građana i čitalaca. Ispitivanje percepcije demokratije od strane građana Crne Gore, govori da građani ne poznaju dovoljno dobro karakteristike demokratskog poretka, nijesu skloni da prihvate osobenosti demokratskog društva kao i da među njima još uvijek dominiraju redistributivno-etatističke vrijednosti kada je u pitanju privreda. Ovakvi rezultati pokazuju još uvijek nedovoljnu spremnost crnogorskih građana za demokratiju i njeno razvijanje, što predstavlja jednu vrstu društvene prepreke za uspješniji i brži proces demokratizacije. Ako posmatramo čitaoce dnevnih novina, vidjećemo da ne postoje bitne razlike u prepoznavanju demokratije među njima, odnosno da svi oni, gotovo u jednakom stepenu, ne umiju da prepoznaju i razlikuju demokratske od nedemokratskih karakteristika. Međutim, ipak su uočene izvjesne razlike među njima u pogledu druga dva pokazatelja percepcije demokratije. Veću naklonost ka demokratiji su pokazali čitaoci nezavisnih dnevnih novina, pri čemu prednjače čitaoci Vijesti, dok su sa druge strane veću liberalno-tržišnu orijentisanost pokazali čitaoci Pobjede.
Rezultati istraživanja tri vrijednosne orijentacije, patrijarhalnosti, autoritarizma i kolektivizma, nedvosmisleno pokazuju da je u crnogorskom društvu tokom perioda tranzicije došlo do opadanja snage ovih orijentacija. Iako je slabljenje srazmjerno obuhvatilo sve vrijednosne orijentacije, autoritarnost kao vrijednosni obrazac je i dalje najsnažnije prisutan u svijesti crnogorskih građana, gdje nešto manje od polovine ispitanika karakteriše jaka i umjerena autoritarnost. Stepen zastupljenost ispitivanih vrijednosnih obrazaca posmatrano sa stanovišta crnogorske čitalačke publike, pruža djelimičnu potvrdu pretpostavke da su čitaoci tzv. nezavisnih dnevnih novina u manjem obimu od čitalaca dnevnih novina koje finansira država slabije vezani za socijalističke vrijednosti.
Ispitivanje implementacije demokratskih principa u crnogorskom društvu i njegovim institucijama je pokazalo da crnogorski građani, a među njima i najveći broj čitalaca dnevnih novina, negativno ocijenjuje primjenu svih demokratskih principa u crnogorskom društvu.
The aim of this doctoral thesis is to indicate the connection between democracy as a concept and a political system on the one hand, and the media as institutions of influence in the modern society, on the other. Namely, a modern democratic society recognises the media as one of the instruments for achievement and maintenance of democracy. Media enable the creation of an informed citizen, a necessary precondition for building a healthy democracy, able to independently pass his/her own judgments about social events and actors. More than in other forms of political organization of society, the media are an integral part of democratic societies; by constant reporting on the governing elite and other political subjects, they are the intermediaries of political and administrative decisions, as well as means of presentation of the current policy. In societies of representative democracy, free media constitute a forum for different opinions and perspectives, both for the political elite and the citizens. In some ways, they have replaced the Greek squares as a direct form of democracy, becoming a place for providing and receiving information, based on which discussions are conducted, opinions are formed and ultimately decisions are made.
The process of transitional changes in the Montenegrin society has also brought about the changes in the sphere of its media. The transformation of the society towards the establishment of a democratic system has inevitably led to media liberation from the ideological pressures, providing the ability for the media to play an important role in its democratization. Freedom of the press, independent, professional and research journalism, objective reporting, free media development, absence of censorship are some of the basic conditions, the realization of which enables the media to be one of the factors of strengthening a democratic political culture, and therefore become carriers of political, economic, social and cultural changes. The media have a particularly important role in the transition countries. They are expected to strengthen the social role of citizens, empower the civilian sector, maintain and carry social changes.
This research has paid a special attention to the effect that the Montenegrin media, particularly the printed ones, have on perception, interpretation, favour and acceptance of democracy as a new social establishment of the Montenegrin citizens and readers of the daily newspapers Pobjeda, Vijesti and Dan. Having in mind the power that they may achieve on the individual and the society, we have understood the printed media as a democratisation factor in the Montenegrin society, as one of the factors that can help citizens be prepared for a better integration and adjustment to the new system. Their role is to educate the citizens on the basic characteristics and democratic qualities such as responsibility of the state, rule of law, economic freedoms, free elections, human rights and freedoms, the free media, and serve to prepare them for the new social conditions and roles, i.e. a more active participation in their management.
Serbian
7719181
Tekst.
Istraživanja koja se bave uticajem medija i medijskih sadržaja na stavove, vrijednosti i ponašanja građana koji ih prate, posmatrano u okvirima svjetske društvene nauke, nijesu rijetka, međutim u crnogorskoj nauci uticaj medijske sfere na pojedinca predstavlja prilično neistraženo istraživačko polje. Polazeći od teze da mediji ostvaruju najsnažniji uticaj kada su u pitanju sadržaji o kojima pojedinac nema dovoljno znanja niti razvijen emotivni odnos, pretpostavili smo da će crnogorski štampani mediji u uslovima promjene društvenog sistema, odigrati prvenstveno edukativnu ulogu, tako što će konstantno informisati građane o karakteristikama, zahtjevima, uslovima, prednostima novog sistema, opravdanosti društvene transformacije u pravcu izgradnje demokratskog sistema, što će u krajnjem uticati na promjenu vrijednosnih orijentacija građana i na taj način ih pripremiti za funkcionisanje u skladu sa zahtjevima novog društvenog poretka.
Transformacija društvenog poretka predstavlja dugoročan proces koji se ne završava institucionalnim prilagođavanjem standardima demokratskog sistema, već je u cilju ostvarivanja stepena konsolidovane demokratije neophodno da i sami građani prihvate novi društveni poredak, interiorizuju vrijednosti novog društva i na taj način doprinesu njegovom održanju. Osobenosti procesa demokratizacije u crnogorskom društvu koje smo posmatrali, ne odnose se toliko na kulturno-ekonomske i političke karakteristike crnogorskog društva na kojima se izgrađuje novi politički i ekonomski poredak, koliko upravo na spremnost građana, kao onih čiji su stavovi i vrijednosti formirani i proistekli iz jednog ideološki drugačije postavljenog društva, da se prilagode novim, demokratskim društvenim uslovima i prihvate demokratske vrijednosti.
Proces postsocijalističke transformacije u crnogorskom društvu pokazao se mnogo složenijim nego što se najprije pretpostavljalo. Uvođenje višepartijskog sistema kao prvi korak ka demokratizaciji društva veoma je brzo sprovedeno, međutim, uskoro se osjećaju posledice nedostatka parlamentarne tradicije prema kojoj različite političke stranke zastupaju posebne interese različitih grupacija. U ekonomskoj sferi pojavile su se brojne prepreke ka ostvarivanju tržišno regulisane privrede. Ukidanje društvene svojine i privatizacija su procesi koji su regulisani novim zakonskim rješenjima ali su nailazili kako na institucionalni otpor tako i otpor građana koji su veću sigurnost imali u preduzećima pod komandnom upravom.
Izvjestan otpor i nespremnost građana za funkcionisanje u novom društvenom sistemu se osjeća u njihovim stavovima kao i stavovima čitalaca dnevnih novina.
Osnovna pretpostavka našeg istraživanja, da štampani mediji ostvaruju uticaj na proces demokratizacije crnogorskog društva, provjeravana je na osnovu tri grupe indikatora koje se odnose na: percepciju demokratije kod građana i čitalaca; preovlađujuće vrijednosne orijentacije kod građana i čitalaca i percepciju implementacije demokratskih principa kod građana i čitalaca. Ispitivanje percepcije demokratije od strane građana Crne Gore, govori da građani ne poznaju dovoljno dobro karakteristike demokratskog poretka, nijesu skloni da prihvate osobenosti demokratskog društva kao i da među njima još uvijek dominiraju redistributivno-etatističke vrijednosti kada je u pitanju privreda. Ovakvi rezultati pokazuju još uvijek nedovoljnu spremnost crnogorskih građana za demokratiju i njeno razvijanje, što predstavlja jednu vrstu društvene prepreke za uspješniji i brži proces demokratizacije. Ako posmatramo čitaoce dnevnih novina, vidjećemo da ne postoje bitne razlike u prepoznavanju demokratije među njima, odnosno da svi oni, gotovo u jednakom stepenu, ne umiju da prepoznaju i razlikuju demokratske od nedemokratskih karakteristika. Međutim, ipak su uočene izvjesne razlike među njima u pogledu druga dva pokazatelja percepcije demokratije. Veću naklonost ka demokratiji su pokazali čitaoci nezavisnih dnevnih novina, pri čemu prednjače čitaoci Vijesti, dok su sa druge strane veću liberalno-tržišnu orijentisanost pokazali čitaoci Pobjede.
Rezultati istraživanja tri vrijednosne orijentacije, patrijarhalnosti, autoritarizma i kolektivizma, nedvosmisleno pokazuju da je u crnogorskom društvu tokom perioda tranzicije došlo do opadanja snage ovih orijentacija. Iako je slabljenje srazmjerno obuhvatilo sve vrijednosne orijentacije, autoritarnost kao vrijednosni obrazac je i dalje najsnažnije prisutan u svijesti crnogorskih građana, gdje nešto manje od polovine ispitanika karakteriše jaka i umjerena autoritarnost. Stepen zastupljenost ispitivanih vrijednosnih obrazaca posmatrano sa stanovišta crnogorske čitalačke publike, pruža djelimičnu potvrdu pretpostavke da su čitaoci tzv. nezavisnih dnevnih novina u manjem obimu od čitalaca dnevnih novina koje finansira država slabije vezani za socijalističke vrijednosti.
Ispitivanje implementacije demokratskih principa u crnogorskom društvu i njegovim institucijama je pokazalo da crnogorski građani, a među njima i najveći broj čitalaca dnevnih novina, negativno ocijenjuje primjenu svih demokratskih principa u crnogorskom društvu.