“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - pravne nauke
Univerzitet Crne Gore
Pravni fakultet
Studijski program Pravne nauke
Other Theses Metadata
Marx's political project of the new society
[G. Sekulović]
PDF/A (449 listova)
Vasović, Vučina, 1936 (mentor)
Čupić, Čedomir, 1947- (član komisije)
Podunavac, Milan, 1947- (član komisije)
Popović, Milan, 1955- (član komisije)
Radović, Vjera, 1952- (član komisije)
U radu je provjeravana sljedeća hipoteza: Marksovi pojmovi diktature proletarijata, etapa i faza, države, istorijskog subjekta i karaktera sredstava procesa revolucioname izgradnjc novog društva, u svjetsko-istorijsko-civilizacijskoj konkurenciji nijesu naučno i društveno dolcazani i verifikovani, ali se time nije nikako iscrpjela produktivnost i aktuelnost Marksovog promišljanja novog društva i njegove političke analize najvažnijih problema savremenog čovječanstva.
Sa potvrđivanjem hipoteze rada potvrdeno je da Marksovo učenje nije ni apsolutno identično, ni apsolutno različito sa "realnim socijalizmom" koji je, kao dominantni oblik ostvarenja socijalizma u 20. vijeku, bio pokušaj praktičnog "oživotvorenja" tek djelova nekih od najnezgrapnijih i najneuspješnijih Marksovih ideja. Međutim, i to je bilo dovoljno da se, u odnosu na ovu hegemoniju dogme marksističke metafizike u njenim političkim i teorijskim formama, Marks do izvjesnog stepena, s pravom, diskredituje.
Drugi dio Marksovog političkog projekta novog društva, pokazao se kao istorijski produktivan i aktuelan, budući da ni u savremenom globalizacijskom svijetu nijesu prevaziđeni neljudski i nehumani uslovi života za veliki dio čovječanstva. Riječ je o neadekvatnim, nečovječnim i eksploatatorskim uslovima za slobodni, svestrani i ljudski razvoj čovjeka. Na njih je Marks zapravo direktno i reagovao svojom filozofijom revolucionarne prakse koja u modemom postindustrijskom društvu stoji pred izazovima sopstvene dekonstmkcije u ime vjernosti izvjesnom duhu marksizma koji se nije odrekao ideala demokratije i emancipacije.
The following hypothesis has been checked within this work: The ideas and conceptions of the dictatorship of the proletariat, the step and phase, the state, historical subject and the character of the revolutionary process means and instruments for the new society creation, i.e. development advocated by Marx, in the light of the world- historical - civilization competition, have not been scientifically and socially proved and verified, although this does not mean that the productivity and existing conditions of Marx’s ncw socicty conccption and the political analysis of the most important issues of the contemporary humanity, have been exhausted.
By confirmation of the labor hypothesis it has been confirmed that Marx teaching was neither absolutely identical to, nor absolutely different from the "realistic socialism” which as a dominating form of the socialism realization in the 20th century, was just an attempt of practical “realization” of some of Marx’s most unsuccessful and awkward ideas. This too, however, was enough to rightly discredit Marks to a certain extent, related to this hegemony of the Marxist metaphysics in its political and theoretical forms.
The other part of Marx’s new society political project, proved and appeared as a historically productive and actual, since those, not at all human life conditions for the biggest part of the mankind have not been overcome in the contemporary and modern global world. It is the question about inhuman, inadequate and exploitation conditions for free, versatile and human developmcnt of a man. This is exactly whom Marx directly reacted to by his revolutionary practice philosophy, which in the modern post industrious socicty stays bcfore its own deconstruction challenges in the name of loyalty to a certain Marxism spirit which has not given up the emancipation and democracy ideas.
Marks, politika, filozofija, politička filozofija, politička nauka,
politički projekat, novo društvo, kapitalizam, komunizam, socijalizam
Marx, political, philosophy, political philosophy, political science, political project, new society, capitalism, communism, socialism
316.26(043.3)
Serbian
25122820
Tekst.
U radu je provjeravana sljedeća hipoteza: Marksovi pojmovi diktature proletarijata, etapa i faza, države, istorijskog subjekta i karaktera sredstava procesa revolucioname izgradnjc novog društva, u svjetsko-istorijsko-civilizacijskoj konkurenciji nijesu naučno i društveno dolcazani i verifikovani, ali se time nije nikako iscrpjela produktivnost i aktuelnost Marksovog promišljanja novog društva i njegove političke analize najvažnijih problema savremenog čovječanstva.
Sa potvrđivanjem hipoteze rada potvrdeno je da Marksovo učenje nije ni apsolutno identično, ni apsolutno različito sa "realnim socijalizmom" koji je, kao dominantni oblik ostvarenja socijalizma u 20. vijeku, bio pokušaj praktičnog "oživotvorenja" tek djelova nekih od najnezgrapnijih i najneuspješnijih Marksovih ideja. Međutim, i to je bilo dovoljno da se, u odnosu na ovu hegemoniju dogme marksističke metafizike u njenim političkim i teorijskim formama, Marks do izvjesnog stepena, s pravom, diskredituje.
Drugi dio Marksovog političkog projekta novog društva, pokazao se kao istorijski produktivan i aktuelan, budući da ni u savremenom globalizacijskom svijetu nijesu prevaziđeni neljudski i nehumani uslovi života za veliki dio čovječanstva. Riječ je o neadekvatnim, nečovječnim i eksploatatorskim uslovima za slobodni, svestrani i ljudski razvoj čovjeka. Na njih je Marks zapravo direktno i reagovao svojom filozofijom revolucionarne prakse koja u modemom postindustrijskom društvu stoji pred izazovima sopstvene dekonstmkcije u ime vjernosti izvjesnom duhu marksizma koji se nije odrekao ideala demokratije i emancipacije.