Theses metadata

“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

Export

Creator:	Ćetković, Ilija, 1994-
Title:	Hrskavičave ribe (Classis: Chondrichthyes) u crnogorskom dijelu Jadrana: diverzitet, abundanca i interakcija sa ribarstvom“
Copyright date:	2023
Trajni link:	https://phaidra.ucg.ac.me/detail_object/o:1831?tab=0#mda
Pregled teze:
Download link:
Select license:	Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)

Academic metadata

Theses Type:	Phd. theses
Academic Expertise :	Prirodno-matematičke nauke
Academic Title:	doktor nauka - biološke nauke
University:	Univerzitet Crne Gore
Faculty:	Prirodno-matematički fakultet
Group:	Studijski program Biologija

Other Theses Metadata

Title translated:	Cartilaginous fish (Classis: Chondrichthyes) in the Montenegrin part of the Adriatic Sea: diversity, abundance and interaction with fisheries
Publisher:	[I. Ćetković]
Format:	PDF/A (129 pages)
description:	doktorska disertacija
Other responsibilities:	Milošević-Malidžan, Dragana, 1978- (mentor)
Other responsibilities:	Pešić, Ana, 1978- (član komisije)
Other responsibilities:	Mrdak, Danilo, 1976- (član komisije)
Other responsibilities:	Dragičević, Branko, 1980- (član komisije)
Other responsibilities:	Ikica, Zdravko, 1978- (član komisije)
Abstract:	Hrskavičave ribe se smatraju jednom od najugroženijih grupa kičmenjaka, dok trećini poznatih vrsta prijeti izumiranje. Sa 7% recentnih vrsta, Mediteransko more je poznato kao područje sa bogatim diverzitetom hrskavičavih riba. Jadransko more predstavlja jedan od njegovih sub-basena, u čijem se jugoistočnom dijelu nalazi Crna Gora, graničeći se sa Albanijom na jugu i Hrvatskom na sjeveru. Broj objavljenih naučnih podataka koji se tiču hrskavičavih riba na području Crne Gore je jako mali, popis vrsta nikada ranije nije sastavljen, niti je do sada sprovedeno sveobuhvatno istraživanje čiji je ciljni predmet bila upravo ova grupa riba. U cilju procjene statusa hrskavičavih riba na području Crne Gore korišćena su dva izvora podataka i to: zvanični monitoring komercijalnog ribarstva (godišnji program prikupljanja podataka u morskom ribarstvu DCF-DCRF) i građanska nauka. Podaci prikazani u ovom radu daju prvi popis hrskavičavih riba Crne Gore, sa ukupno 45 vrsta i prvi obiman opis njihovog statusa i učestalosti u ulovima. DCF-DCRF je zabilježio znatno manji broj vrsta (n=11) od građanske nauke (n=30), ali i veći broj jedinki (1304 u odnosu na 704 iz građanske nauke). Osim navedenog u ovoj tezi su prikazane i prostorne distribucije biomase i brojnosti za najčešće vrste i to za: Scyliorhinus canicula, Raja clavata, Raja miraletus i Prionace glauca, kao i za rod Mustelus. Ušće rijeke Bojane je identifikovano kao lokalno područje od značaja za hrskavičave ribe, sa 21 registrovanom vrstom, uključujući i juvenilne oblike rijetke vrste Carcharhinus plumbeus. Uz navedeno, podaci o diverzitetu i brojnosti demerzalnih vrsta hrskavičavih riba iz perioda od 2016. do 2022. upoređeni su sa podacima iz ekspedicije „HVAR” (1948-1949.), koja je istraživala demerzalne resurse u jugoistočnom Jadranu. Deset demerzalnih vrsta zabilježenih za vrijeme ekspedicije „HVAR“ nije nađeno u periodu od 2016. do 2022. godine, a zabilježene su četiri nove vrste.
Abstract:	Chondrichthyans are considered as one of the most endangered vertebrate groups globally, with one third of living species threatened with extinction. The Mediterranean Sea is known as a chondrichthyan-rich area, with 7% of the living species recorded within this basin. The Adriatic Sea represents one of its sub-basins, with Montenegro located in its southeastern part, bordering Albania to the south and Croatia to the north. There are very few published data dealing with chondrichthyans in Montenegrin waters, while the species checklist was never compiled before, nor was there ever a detailed research comprising all present species. In order to assess the status of chodrichthyans in this area, two main data sources were used: the official monitoring of commercial fisheries (DCF-DCRF) and citizen science. Available previously published papers and reports were also analysed. The data presented here provide the first species checklist for this area (n=45), and the first comprehensive description of their status and frequency in Montenegrin catches. DCF-DCRF recorded significantly lower number of species (n=11) than citizen science (n=30). On the other hand, DCF-DCRF recorded a higher number of individuals, 1304, as opposed to 704 recorded by citizen science. Furthermore, this thesis provides estimations of spatial distribution of biomass and abundance for the most common species: Scyliorhinus canicula, Raja clavata, Raja miraletus and Prionace glauca, as well as the genus Mustelus. The Bojana River estuary has been identified as a locally important area for chondrichthyans, because 21 species were recorded within this confined area, together with juvenile stages of the rare sandbar shark Carcharhinus plumbeus. Moreover, the data on diversity and abundance of demersal chondrichthyans from the period between 2016 and 2022 was compared to the data originating from the „HVAR“ expedition (1948-1949), which was exploring the demersal resources of the southeastern Adriatic Sea. There were 10 demersal species recorded during the „HVAR“ expedition which were not recorded recently, and four species not found during the „HVAR“ expedition were recorded between 2016 and 2022.
Authors Key words:	ajkule, građanska nauka, popis vrsta, prilov, elazmobranhije, Crna Gora, Jadransko more
Authors Key words:	sharks, citizen science, checklist, bycatch, elasmobranchs, Montenegro, Adriatic Sea
Classification:	597.3(262.3)(497.16)(043.3)
Language:	Serbian
Identifier:	29707780
Type:	Tekst.

Abstract:

Hrskavičave ribe se smatraju jednom od najugroženijih grupa kičmenjaka, dok trećini poznatih vrsta prijeti izumiranje. Sa 7% recentnih vrsta, Mediteransko more je poznato kao područje sa bogatim diverzitetom hrskavičavih riba. Jadransko more predstavlja jedan od njegovih sub-basena, u čijem se jugoistočnom dijelu nalazi Crna Gora, graničeći se sa Albanijom na jugu i Hrvatskom na sjeveru. Broj objavljenih naučnih podataka koji se tiču hrskavičavih riba na području Crne Gore je jako mali, popis vrsta nikada ranije nije sastavljen, niti je do sada sprovedeno sveobuhvatno istraživanje čiji je ciljni predmet bila upravo ova grupa riba. U cilju procjene statusa hrskavičavih riba na području Crne Gore korišćena su dva izvora podataka i to: zvanični monitoring komercijalnog ribarstva (godišnji program prikupljanja podataka u morskom ribarstvu DCF-DCRF) i građanska nauka. Podaci prikazani u ovom radu daju prvi popis hrskavičavih riba Crne Gore, sa ukupno 45 vrsta i prvi obiman opis njihovog statusa i učestalosti u ulovima. DCF-DCRF je zabilježio znatno manji broj vrsta (n=11) od građanske nauke (n=30), ali i veći broj jedinki (1304 u odnosu na 704 iz građanske nauke). Osim navedenog u ovoj tezi su prikazane i prostorne distribucije biomase i brojnosti za najčešće vrste i to za: Scyliorhinus canicula, Raja clavata, Raja miraletus i Prionace glauca, kao i za rod Mustelus. Ušće rijeke Bojane je identifikovano kao lokalno područje od značaja za hrskavičave ribe, sa 21 registrovanom vrstom, uključujući i juvenilne oblike rijetke vrste Carcharhinus plumbeus. Uz navedeno, podaci o diverzitetu i brojnosti demerzalnih vrsta hrskavičavih riba iz perioda od 2016. do 2022. upoređeni su sa podacima iz ekspedicije „HVAR” (1948-1949.), koja je istraživala demerzalne resurse u jugoistočnom Jadranu. Deset demerzalnih vrsta zabilježenih za vrijeme ekspedicije „HVAR“ nije nađeno u periodu od 2016. do 2022. godine, a zabilježene su četiri nove vrste.