Theses metadata

“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

Export

Creator:	Gvozdenović, Kristina, 1990-
Title:	Metafore jedinstva kao diskurs nacionalnog identiteta - na primjerima crnogorskih i japanskih političkih govora
Copyright date:	2024
Trajni link:	https://phaidra.ucg.ac.me/detail_object/o:1847?tab=0#mda
Pregled teze:
Download link:
Select license:	Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)

Academic metadata

Theses Type:	Doktorska disertacija
Academic Expertise :	Društveno-humanističke nauke
Academic Title:	doktor nauka - političke nauke
University:	Univerzitet Crne Gore
Faculty:	Fakultet političkih nauka
Group:	Studijski program Politikologija

Other Theses Metadata

Title translated:	Metaphors of unity as a discourse of national identity - on the examples of Montenegrin and Japanese political rhetoric
Publisher:	[K. Gvozdenović]
Format:	PDF/A (383 lista)
Other responsibilities:	Pušnik, Maruša, 1975- (mentor)
Other responsibilities:	Ružić, Nataša, 1979- (član komisije)
Other responsibilities:	Vukićević, Boris, 1983- (član komisije)
Abstract:	Ova studija se temelji na teoriji konceptualne metafore, kritičkoj analizi metafore i kritičkoj analizi diskursa, a ispituj e preovlađujuće metafore jedinstva u diskursu političara Mila Đukanovića i političarke Draginje Vuksanović (2018, 2020) u Crnoj Gori, kao i diskurse političara Shinzo Abea i političarke Yuriko Koike (2017, 2020), u Japanu. Istraživanje ima za cilj razotkrivanje ideološke potpore koju pružaju određene konceptualne metafore na djelu u političkim diskursima, te njihove uloge u građenju nacionalnih identiteta. Studija takođe uključuje analize roda, moći i ideologije u diskursu, koje karakterišu feminističku kritičku analizu diskursa u smjeru ispitivanja rodno uslovljenih konceptualnih metafora. Ovaj rad predstavlja komparativnu analizu dva genetski, arealno i tipološki različita jezika, te otkriva i sličnosti i razlike u crnogorskom i japanskom jeziku - gdje se varijacije pojavljuju na određenim metaforičkim nivoima, što se dobro slaže s nedavnim nalazima međukulturalnih studija konceptualizacija metafora, te se može smatrati dodatnim pokušajem da se proširi tradicija kritičke analize diskursa, a neke od njih odražavaju i aspekte kultura iz kojih se pojavljuju. Rezultati pokazuju da preovlađujeće metafore u crnogorskom diskursu spadaju u tri domena: KONTEJNER, PERSONIFIKACIJA i PUTOVANJE. S druge strane, prevlađujuće metafore u japanskom fokusiraju se na iste domene, različito procentualno PERSONIFIKACIJE, PUTOVANJE, KONTEJNER. Rad posmatra te domene kao pokušaje konstruisanja nacionalnih identiteta u distinktivnim i kategoričkim terminima, kako bi se granice učinile jasnim, a identiteti integralnijim. U drugom dijelu, ovo istraživanje primjenjuje kvalitativnu studiju i istraživačke intervjue građana, koristeći iste metodološke teorije, s idejom da pokaže mogućnost metaforički konstruisanog diskursa da oblikuje stvarnost i evocira određene momente nacionalnog identiteta. Cilj je ispitati načine na koje ispitanici doživljavaju, razumiju i odgovaraju na metaforičke domene izvučene iz diskursa političara, u procesu davanja smisla svojim društvenim svjetovima. Istraživana područja uključuju percepciju sheme slike jedinstva kroz metaforička preslikavanja DRŽAVA/NACIJA JE PORODICA/ NA PUTOVANJU/ PERSONIFIKACIJA/ KONTEJNER. U prilogu razumijevanju nacionalnih identiteta, rad pokazuje da shema metaforičke slike jedinstva u političkim diskursima može poslužiti kao korisna analitička kategorija u istraživanju nacionalnih identiteta. Studija daje uvid u to da se nacionalni identiteti temelje na skupu relativno jednostavnih metaforičkih slika na koje ljudi reaguju na osnovu zajedničkog iskustva i očekivanja, naglašavajući da se mikrokogni-lingvističkim utemeljenjem nacionalni identiteti mogu povezati s proživljenim, ličnim iskustvima i diskurzivnim interakcijama.
Abstract:	This study is based on the Theory of Conceptual Metaphor, Critical Metaphor Analysis and Critical Discourse Analysis, and examines the prevailing metaphors of unity in the discourse of Montenergin politicians Milo Đukanović and Draginja Vuksanović (2018, 2020), as well as the discourses of Japanese politicians Shinzo Abe and Koika Yuriko (2017, 2020). The research aims to research how certain onceptual metaphors serve to accomplish ideological means in political discourses, and their role in the construction of national identities. The study also includes analyzes of gender, power and ideology in discourse, which characterize feminist critical analysis of discourse in the direction of examining gendered conceptual metaphors. This paper is a comparative analysis of two genetically, areally, and typologically different languages, which reveals both similarities and differences in the Montenegrin and the Japanese languages, where variations emerge on specific metaphorical levels - which goes well with recent findings of cross-cultural studies of conceptualization of metaphors, and can be considered as an additional attempt to expand the tradition of critical discourse analysis, and where some of them reflect aspects of cultures from which they emerge. Results show that prevailing metaphors in Montenegrin discourse fall into three domains: CONTAINER, PERSONIFICATION and JOURNEY On the other hand, prevailing metaphors in Japanese focus on the domains of PERSONIFICATION, JOURNEY and CONTAINER. The paper further views these domains as an attempt to construct national identities in distinctive and categorical terms, in order to make boundaries clear and identities integral. In the second part, this research applies qualitative study, and research interviews of citizens, by applying the same methodological theories, with the aim to show the possibility of metaphorically constructed discourse to form reality and evoke certain moments of national identity. The aim of this part is to examine the ways participants experience, understand, and respond to metaphorical domains extracted from politicians’ discourses, in the process of making sense of their social worlds. Investigated areas included perceptions of the unity image schema through metaphorical mappings COUNTRY IS: A FAMILY, A CONTAINER, A PERSON, and ON A JOURNEY. In the contribution to an understanding of national identities, the paper demonstrates that the metaphorical image schema of unity in political discourses may serve as a useful analytical category in the research on national identities. The study shows that national identities are based on a set of relatively simple metaphorical images to which people respond based on shared experience and expectations, emphasizing that by micro-cogni-linguistical grounding, national identities can be linked to lived, personal experience, and discursive interaction.
Authors Key words:	nacionalni identiteti, konceptualne metafore, diskurs analiza, Crna Gora, Japan
Authors Key words:	national identity, conceptual metaphor, discourse analysis, Montenegro, Japan
Classification:	316.772.2:32(043.3)
Language:	Serbian
Identifier:	29921540
Type:	Tekst.

Abstract:

Ova studija se temelji na teoriji konceptualne metafore, kritičkoj analizi metafore i kritičkoj analizi diskursa, a ispituj e preovlađujuće metafore jedinstva u diskursu političara Mila Đukanovića i političarke Draginje Vuksanović (2018, 2020) u Crnoj Gori, kao i diskurse političara Shinzo Abea i političarke Yuriko Koike (2017, 2020), u Japanu. Istraživanje ima za cilj razotkrivanje ideološke potpore koju pružaju određene konceptualne metafore na djelu u političkim diskursima, te njihove uloge u građenju nacionalnih identiteta. Studija takođe uključuje analize roda, moći i ideologije u diskursu, koje karakterišu feminističku kritičku analizu diskursa u smjeru ispitivanja rodno uslovljenih konceptualnih metafora. Ovaj rad predstavlja komparativnu analizu dva genetski, arealno i tipološki različita jezika, te otkriva i sličnosti i razlike u crnogorskom i japanskom jeziku - gdje se varijacije pojavljuju na određenim metaforičkim nivoima, što se dobro slaže s nedavnim nalazima međukulturalnih studija konceptualizacija metafora, te se može smatrati dodatnim pokušajem da se proširi tradicija kritičke analize diskursa, a neke od njih odražavaju i aspekte kultura iz kojih se pojavljuju. Rezultati pokazuju da preovlađujeće metafore u crnogorskom diskursu spadaju u tri domena: KONTEJNER, PERSONIFIKACIJA i PUTOVANJE. S druge strane, prevlađujuće metafore u japanskom fokusiraju se na iste domene, različito procentualno PERSONIFIKACIJE, PUTOVANJE, KONTEJNER. Rad posmatra te domene kao pokušaje konstruisanja nacionalnih identiteta u distinktivnim i kategoričkim terminima, kako bi se granice učinile jasnim, a identiteti integralnijim. U drugom dijelu, ovo istraživanje primjenjuje kvalitativnu studiju i istraživačke intervjue građana, koristeći iste metodološke teorije, s idejom da pokaže mogućnost metaforički konstruisanog diskursa da oblikuje stvarnost i evocira određene momente nacionalnog identiteta. Cilj je ispitati načine na koje ispitanici doživljavaju, razumiju i odgovaraju na metaforičke domene izvučene iz diskursa političara, u procesu davanja smisla svojim društvenim svjetovima. Istraživana područja uključuju percepciju sheme slike jedinstva kroz metaforička preslikavanja DRŽAVA/NACIJA JE PORODICA/ NA PUTOVANJU/ PERSONIFIKACIJA/ KONTEJNER. U prilogu razumijevanju nacionalnih identiteta, rad pokazuje da shema metaforičke slike jedinstva u političkim diskursima može poslužiti kao korisna analitička kategorija u istraživanju nacionalnih identiteta. Studija daje uvid u to da se nacionalni identiteti temelje na skupu relativno jednostavnih metaforičkih slika na koje ljudi reaguju na osnovu zajedničkog iskustva i očekivanja, naglašavajući da se mikrokogni-lingvističkim utemeljenjem nacionalni identiteti mogu povezati s proživljenim, ličnim iskustvima i diskurzivnim interakcijama.