Theses metadata

“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

Export

Creator:	Savić, Marko
Title:	Meka moć u savremenim međunarodnim odnosima: Komparativna analiza meke moći Rusije i Turske na Zapadnom Balkanu
Copyright date:	2025
Trajni link:	https://phaidra.ucg.ac.me/detail_object/o:1996?tab=0#mda
Pregled teze:
Download link:
Select license:	Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)

Academic metadata

Theses Type:	Phd. theses
Academic Expertise :	Društveno-humanističke nauke
Academic Title:	doktor nauka - političke nauke
University:	Univerzitet Crne Gore
Faculty:	Fakultet političkih nauka
Group:	Studijski program Međunarodni odnosi

Other Theses Metadata

Title translated:	Soft power in contemporary international relations: comparative analysis of the soft power of Russia and Turkey in the Western Balkans
Format:	PDF/A (pages)
Abstract:	Cilj našeg rada je da se kroz primjenu teorije meke moći Džozefa Naja ispitaju instrumenti, dometi i uspješnost korišćenja instrumenata meke moći Rusije i Turske u zemljama Zapadnog Balkana. Taj teorijski pristup pokazuje analitičke nedostatke bez jasnog ukazivanja na indikatore i promjenljive koje bi trebalo pratiti u analizi meke moći pojedinih država. Takođe, taj teorijski koncept uglavnom odgovara istraživanju meke moći demokratskih, liberalnih država, što ostavlja konceptualnu prazninu za istraživanje meke moći nedemokratskih država. Primjenom multidisciplinarnog pristupa ukazujemo na mogućnosti prevazilaženja te analitičke i konceptualne praznine kroz analizu uticaja kroz medije i analizu narativa, posebno onih identitetskih. Ovim pristupom odgovaramo na pitanja o odstupanju ruske i turske meke moći od teorijskog koncepta, o mobilizaciji koncepata panslavizma i neoosmanizma sa značajnom vjerskom notom i o uspjehu njihove meke moći na prostoru etničke, religijske i kulturne različitosti zemalja Zapadnog Balkana. Koristeći metod studije slučaja uticaja na odabrane zemlje Zapadnog Balkana, ukazali smo na nedostatke konceptualnog okvira meke moći Rusije i Turske, na instrumente meke moći koje koriste i njihovu mobilizaciju u praksi. Komparativna analiza pokazala je da koncept meke moći Rusije značajno odstupa od teorijskog koncepta, dok ga turski djelimično prati. Ruska meka moć dominantno se oslanja na vjerski aspekt i njena meka moć nema kapacitet da ostvari značajne efekte na prostoru gdje je podrška pravoslavne crkve ograničena. Turska meka moć je raznolika, strateški usmjerena, i pokazuje potencijal da ostvari značajne rezultate na prostoru izraženih etničkih i religijskih različitosti. Istraživanje je ukazalo da se ruska meka moć može definisati kao neformalna, a turska kao ambivalentna. Značaj našeg istraživanja je u pokazanom modelu za prilagođavanje koncepta Džozefa Naja u cilju analize meke moći nedemokratskih država koji ima potencijal da obuhvati kulturni, religijski i medijski faktor mekog uticaja.
Abstract:	This study aims to critically examine the instruments, scope, and effectiveness of Russia's and Turkey's deployment of soft power in the Western Balkans, employing Joseph Nye's theory of soft power as an analytical framework. This theoretical approach, however, reveals significant analytical limitations, particularly in its lack of clarity regarding the indicators and variables necessary for assessing the soft power of individual states. Additionally, Nye's framework is predominantly tailored to the study of soft power in democratic, liberal states, thereby creating a conceptual gap when applied to non-democratic regimes. By adopting a multidisciplinary methodology, this research seeks to address these analytical and conceptual deficiencies by analyzing media influence and narrative construction, with a particular focus on identity-related narratives. Through this approach, we explore the divergence of Russian and Turkish soft power from Nye's theoretical model, the mobilization of Pan-Slavic and NeoOttoman ideologies—both heavily influenced by religious elements—and the effectiveness of their soft power strategies within the ethnically, religiously, and culturally diverse context of the Western Balkans. Utilizing case studies of selected Western Balkan countries, we highlight the shortcomings of Russia's and Turkey's soft power frameworks, the specific instruments they employ, and their practical applications. The comparative analysis reveals a significant deviation of Russia’s soft power from the theoretical model, while Turkey's approach partially aligns with it. Russian soft power is found to be predominantly reliant on religious elements and lacks the capacity to exert substantial influence in regions where the support of the Orthodox Church is limited. Conversely, Turkey’s soft power is characterized by its diversity, strategic orientation, and potential to achieve meaningful outcomes in regions marked by significant ethnic and religious diversity. This research contributes to the field by presenting a model for adapting Nye's soft power framework to analyze the influence of non-democratic states, incorporating cultural, religious, and media dimensions of soft power.
Authors Key words:	meka moć, Rusija, Turska, panslavizam, neoosmanizam, Zapadni Balkan, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Albanija
Authors Key words:	soft power, Russia, Turkey, pan-Slavism, neo-Ottomanism, Western Balkans, Serbia, Montenegro, Bosnia and Herzegovina, North Macedonia, Albania
Language:	Serbian

Abstract:

Cilj našeg rada je da se kroz primjenu teorije meke moći Džozefa Naja ispitaju instrumenti, dometi i uspješnost korišćenja instrumenata meke moći Rusije i Turske u zemljama Zapadnog Balkana. Taj teorijski pristup pokazuje analitičke nedostatke bez jasnog ukazivanja na indikatore i promjenljive koje bi trebalo pratiti u analizi meke moći pojedinih država. Takođe, taj teorijski koncept uglavnom odgovara istraživanju meke moći demokratskih, liberalnih država, što ostavlja konceptualnu prazninu za istraživanje meke moći nedemokratskih država. Primjenom multidisciplinarnog pristupa ukazujemo na mogućnosti prevazilaženja te analitičke i konceptualne praznine kroz analizu uticaja kroz medije i analizu narativa, posebno onih identitetskih. Ovim pristupom odgovaramo na pitanja o odstupanju ruske i turske meke moći od teorijskog koncepta, o mobilizaciji koncepata panslavizma i neoosmanizma sa značajnom vjerskom notom i o uspjehu njihove meke moći na prostoru etničke, religijske i kulturne različitosti zemalja Zapadnog Balkana. Koristeći metod studije slučaja uticaja na odabrane zemlje Zapadnog Balkana, ukazali smo na nedostatke konceptualnog okvira meke moći Rusije i Turske, na instrumente meke moći koje koriste i njihovu mobilizaciju u praksi. Komparativna analiza pokazala je da koncept meke moći Rusije značajno odstupa od teorijskog koncepta, dok ga turski djelimično prati. Ruska meka moć dominantno se oslanja na vjerski aspekt i njena meka moć nema kapacitet da ostvari značajne efekte na prostoru gdje je podrška pravoslavne crkve ograničena. Turska meka moć je raznolika, strateški usmjerena, i pokazuje potencijal da ostvari značajne rezultate na prostoru izraženih etničkih i religijskih različitosti. Istraživanje je ukazalo da se ruska meka moć može definisati kao neformalna, a turska kao ambivalentna. Značaj našeg istraživanja je u pokazanom modelu za prilagođavanje koncepta Džozefa Naja u cilju analize meke moći nedemokratskih država koji ima potencijal da obuhvati kulturni, religijski i medijski faktor mekog uticaja.