“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Obradović, Bojana
Komparativna analiza_glavnih junaka romana Tihi Don M. Solohova i Ratna sreća, Zatočnici, Dokle gora zazeleni i Gledajući dolje na drumove M. Lalića
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - filološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Srpski jezik i južnoslovenske književnosti
Other Theses Metadata
Comparative analysis of the main characters in M. Sholokhov's novel The Silent Don and M. Lalić's novels War Luck, Prisoners, Until the Mountain Turns Green, Looking down onto the Roads
PDF/A (pages)
Ključna i polazna tačka poredbenog istraživanja romana Tihi Don M. Šolohova i Lalićeve ratne tetralogije (Ratna sreća, Zatočnici, Dokle gora zazeleni, Gledajući dolje na drumove) jesu njihovi glavni junaci kao dio revolucionarnog i herojsko-patrijarhalnog koncepta svijeta čijem ostvarenju doprinose, ali čije neprikosnovene vrijednosti istovremeno preispituju, problematizuju i dovode u pitanje. U analitičko-sintetičkom istraživanju, koje se zasniva na metodologiji tipoloških analogija, bavimo se pitanjima ratne tematike, dijalektikom stvarnosti, istorije i umjetnosti, dehumanizujućim sistemom civilizacijskog zla i tragičnom slikom svijeta i dokazujemo da je u romanima Mihaila A. Šolohova i Mihaila Lalića problematizovan odnos prema herojskom društveno-kulturnom poretku, i to kroz postupke glavnih junaka i kroz njihove dileme po pitanju patrijarhalnih, običajnih i novouspostavljenih normi u strogim modelima kulture kakve su kozačka i crnogorska i u tragičnoj slici svijeta koja je obilježena stradanjem. Analizu vršimo sa komparativnog aspekta i nastojimo da ispitamo matricu na kojoj su likovi modelovani, a koja ujedno otkriva i njihovu poziciju u patrijarhalnom i herojskom modelu svijeta. Posebno težište je na ispitivanju društveno-istorijske uslovljenosti konstituisanja likova, odnosno na ispitivanju semantičkih veza, koje se uspostavljaju unutar porodičnih i socijalnih kodova u kojima se likovi strukturiraju, što rezultira širim vrednosnim sudovima. Oslanjajući se na dostignuća strukturalističke i semiotičke škole, kao i na istraživanja književnih teorija koja se bave proučavanjem likova i njihovih uloga u društvenom i kulturnom prostoru, analiziramo značenje i mjesto Šolohovljevih i Lalićevih junaka iz ugla njihovog učestvovanja u pojedinim radnjama. Dakle, u skladu sa metodologijom stilsko-tipoloških analogija, koja se zasniva na ideji daje uporedno proučavanje važno zato što omogućava da se odrede opšte zakonitosti književnog razvoja u njegovoj društvenoj uslovljenosti, a istovremeno i nacionalna specifika onih književnosti koje su predmet poređenja (Žirmunski, 1961) u disertaciji „Komparativna analiza glavnih junaka romana Tihi Don M. Šolohova i Ratna sreća, Zatočnici, Dokle gora zazeleni i Gledajući dolje na drumove M. Lalića” istražujemo specifičnosti i razlike dvaju glavnih junaka istorijskih tipova romana Mihaila Šolohova i Mihaila Lalića, u čijim se odnosima sa drugim likovima, sa prostorom i vremenom u određenim društveno-istorijskim i ideološkim okolnostima ostvaruje ideja o tragičnoj slici svijeta.
The key and starting point of the comparative research of M. Sholokhov's novel Silent Don and Lalić's war tetralogy (War Luck, Prisoners, Until the Mountain Turns Green, Looking Down onto the Roads) are their main characters as part of the revolutionary and heroic-patriarchal concept of the world, to whose realization they contribute, but whose inviolable values they simultaneously inquire, problematize and question. In an analytical- synthetic research, based on the methodology of typological analogies, we deal with issues of war themes, the relationship between reality, literature and art, the mechanism of civilizational evil, and the tragic picture of the world, thus proving that in the novels of Mikhail A. Sholokhov and Mihailo Lalić, the relationship towards the heroic socio-cultural order is problematized, through the actions of the main characters and through their dilemmas regarding patriarchal, customary and newly established norms in strict cultural models such as the Cossack and Montenegrin ones, and in the tragic picture of the world, marked by suffering. The analysis is carried out from a comparative perspective and tries to examine the matrix on which the characters are modeled, which also reveals their position in the patriarchal and heroic model of the world. A special focus is on examining the socio- historical conditioning of the character constitution, that is, on examining semantic connections established within the family and social codes in which characters are structured, resulting in broader value judgments. Relying on the structuralist and semiotic schools’ achievements, as well as on research into literary theories that study characters and their roles in social and cultural space, we analyze the meaning and place of Sholokhov's and Lalić's heroes from the perspective of their participation in individual actions. Therefore, in accordance with the methodology of stylistic-typological analogies, based on the idea that comparative study is important because it allows us to determine the general laws of literary development in its social conditioning, and at the same time the national specifics of those literatures that are the subject of comparison (Zhirmunsky, 1961), in the dissertation "Comparative analysis of the main characters in M. Sholokhov's novel The Silent Don and M. Lalić's novels War Luck, Prisoners, Until the Mountain Turns Green, Looking down onto the Roads", we investigate the specificities and differences of the two main characters in the
historical types of novels by Mikhail Sholokhov and Mihailo Lalić, in whose relationships with other characters, with space and time in certain socio-historical and ideological circumstances, the idea of a tragic picture of the world is realized.
M. Šolohov, M. Lalić, ratna tetralogija, glavni junaci, junak-dejstvovalac, tragični junak, stilsko-tipološke analogije, međuknjiževne zajednice, roman-epopeja, istorijski roman
M. Sholokhov, M. Lalić, war tetralogy, main characters, hero-actor, tragic hero, comparative research, stylistic-typological analogies, inter-literary communities, epic novel, historical novel
Serbian
Ključna i polazna tačka poredbenog istraživanja romana Tihi Don M. Šolohova i Lalićeve ratne tetralogije (Ratna sreća, Zatočnici, Dokle gora zazeleni, Gledajući dolje na drumove) jesu njihovi glavni junaci kao dio revolucionarnog i herojsko-patrijarhalnog koncepta svijeta čijem ostvarenju doprinose, ali čije neprikosnovene vrijednosti istovremeno preispituju, problematizuju i dovode u pitanje. U analitičko-sintetičkom istraživanju, koje se zasniva na metodologiji tipoloških analogija, bavimo se pitanjima ratne tematike, dijalektikom stvarnosti, istorije i umjetnosti, dehumanizujućim sistemom civilizacijskog zla i tragičnom slikom svijeta i dokazujemo da je u romanima Mihaila A. Šolohova i Mihaila Lalića problematizovan odnos prema herojskom društveno-kulturnom poretku, i to kroz postupke glavnih junaka i kroz njihove dileme po pitanju patrijarhalnih, običajnih i novouspostavljenih normi u strogim modelima kulture kakve su kozačka i crnogorska i u tragičnoj slici svijeta koja je obilježena stradanjem. Analizu vršimo sa komparativnog aspekta i nastojimo da ispitamo matricu na kojoj su likovi modelovani, a koja ujedno otkriva i njihovu poziciju u patrijarhalnom i herojskom modelu svijeta. Posebno težište je na ispitivanju društveno-istorijske uslovljenosti konstituisanja likova, odnosno na ispitivanju semantičkih veza, koje se uspostavljaju unutar porodičnih i socijalnih kodova u kojima se likovi strukturiraju, što rezultira širim vrednosnim sudovima. Oslanjajući se na dostignuća strukturalističke i semiotičke škole, kao i na istraživanja književnih teorija koja se bave proučavanjem likova i njihovih uloga u društvenom i kulturnom prostoru, analiziramo značenje i mjesto Šolohovljevih i Lalićevih junaka iz ugla njihovog učestvovanja u pojedinim radnjama. Dakle, u skladu sa metodologijom stilsko-tipoloških analogija, koja se zasniva na ideji daje uporedno proučavanje važno zato što omogućava da se odrede opšte zakonitosti književnog razvoja u njegovoj društvenoj uslovljenosti, a istovremeno i nacionalna specifika onih književnosti koje su predmet poređenja (Žirmunski, 1961) u disertaciji „Komparativna analiza glavnih junaka romana Tihi Don M. Šolohova i Ratna sreća, Zatočnici, Dokle gora zazeleni i Gledajući dolje na drumove M. Lalića” istražujemo specifičnosti i razlike dvaju glavnih junaka istorijskih tipova romana Mihaila Šolohova i Mihaila Lalića, u čijim se odnosima sa drugim likovima, sa prostorom i vremenom u određenim društveno-istorijskim i ideološkim okolnostima ostvaruje ideja o tragičnoj slici svijeta.