Theses metadata

“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

Export

Creator:	Anđić, Branko
Title:	Kreiranje novih pristupa u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih
Copyright date:	2020
Trajni link:	https://phaidra.ucg.ac.me/detail_object/o:2022?tab=0#mda
Pregled teze:
Download link:
Select license:	Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)

Academic metadata

Theses Type:	Phd. theses
Academic Expertise :	Prirodno-matematičke nauke
Academic Title:	doktor nauka - biološke nauke
University:	Univerzitet Crne Gore
Faculty:	Prirodno-matematički fakultet
Group:	Studijski program Biologija

Other Theses Metadata

Title translated:	Development of new approaches in botanical education partially sighted and blind people
Format:	PDF/A (pages)
Abstract:	U okviru istraživanja sprovedenog u ovoj doktorskoj disertaciji ispituju se načini inoviranja dosadašnjeg botaničkog obrazovanja (novi pristupi botaničkom obrazovanju) slijepih i slabovidih osoba. U istraživanju se ispituje koje morfološke karakteristike biljnih organa slijepi i slabovidi mogu percipirati pri čulnom istraživanju biljaka, kao i da li dihotomi ključevi [DK] kreirani na osnovu percepcije biljnih organa od strane slijepih (kreirani od strane autora ove doktorske disertacije, digitalni dihotomi ključ [DDK] i štampani dihotomi ključ [DPK]) mogu da se koriste kao nova asistivna nastavna sredstva (alati) u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih. Ispitivan je doprinos oba dihotoma ključa u tri domena obrazovanja slijepih i slabovidih: kognitivnom domenu (doprinos kvalitetu i trajnosti botaničkih znanja koja su slijepim i slabovidim potrebna da tačno identifikuju biljke); afektivnom domenu (mišljenje slijepih i slabovidih o uticaju oba DK na njihova botanička znanja, motivaciju da uče o biljakma pomoću njih, kao i njihovo mišljenje o primjeni oba DK kao novih asistivnih alata u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih), i kognitivno-afektivnom domenu (korelacija između kvaliteta i trajnosti botaničkih znanja slijepih i slabovidih i njihovog mišljenja o oba DK). U istraživanju se ispituje stepen usaglašenosti dosadašnjeg botaničkog obrazovanja s kognitivnim mogućnostima slijepih i slabovidih, kako bi se dali predloži za inoviranje dosadašnjih nastavnih sadržaja za botaničke obrazovanje slijepih i slabovidih. Na osnovu kvalitativno-kvantitativne analize ispitivano je da li su redosljed opisa i sami opisi vegetativnih i reproduktivnih biljnih organa koji su se koristili u dosadašnjem botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih usaglašeni s redosljedom čulnog percipiranja morfoloških markera i opisa vegetativnih i reproduktivnih biljnih organa od strane slijepih i slabovidih; u kom obimu i na koji način ih treba inovirati kako bi se ovi nastavni sadržaji prilagodili slijepim i slabovidim, odnosno uskladili s njihovim čulnim percepcijama. To bi prestavljalo dobru osnovu za nov pristup botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih. U istraživanju je učestvovalo 243 slijepe osobe i 247 slabovidih osoba (isti stepen oštećenja vida), koje nemaju nijednu drugu smetnju, sem oštećenja vida. Učesnici u ovom istraživanju su iz Crne Gore i Austrije. Slijepi su podeljeni u dvije grupe, kao i slabo vidi. Grupe su ujednačene po botaničkom znanju i po broju učesnika. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da slijepe i slabovide osobe mogu multisenzorski percipirati osnovne morfološke odlike vegetativnih i reproduktivnih biljnih organa potrebne za osnovno školsko i srednje školsko obrazovanje slijepih i slabovidih. Komparativnom analizom morfoloških odlika biljnih organa koje slijepi i slabovidi percipiraju i opisuju, s jedne strane, i opisa ovih organa u udžbenicima iz kojih su oni učili ove sadržaje, s druge strane - zaključeno je da postoji znatna razlika među njima. Kako bi se ispunili principi konstruktivističkog učenja, neophodno je botaničke nastavne sadržaje prilagoditi čulnoj percepciji slijepih i slabovidih, kroz makro i mikro adaptacije. Namjenski kreirani dihotomi ključevi, digitalni - DDK, i štampani - DPK, doprinijeli su kvalitetu i trajnostima znanja slijepih i slabovidih, koja su im neophodna za tačnu identifikaciju biljka. Ova studija pokazuje da postoji razlika u pogledu kvaliteta i trajnosti znanja između slijepih i slabovidih koji su koristili DDK, kao i pozitivnije mišljenje učesnika o uticaju primijenjenog dihotomog ključa na njihova znanja i motivaciju, u odnosu na one koji su koristili DPK. Postoji pozitivna korelacija između kvaliteta i trajnosti znanja slijepih i slabovidih i njihovih mišljenja o uticaju primijenjenog dihotomog ključa na kvalitet znanja i motivaciju za učenjem. Upotreba DDK povećava razvoj kompetencija slijepih i slabovidih za determinaciju biljaka, što utiče na to da slijepi i slabovidi lakše postižu unutrašnju motivaciju za izučavanjem flore. DDK u kom je primijenjen obrazovni softver sa govornom tehnologijom pokazao se kao bolji novi pristup u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih.
Abstract:	The research conducted in this doctoral dissertation examines approaches to innovation in the contemporary botanical education (and new approaches to botanical education) of blind and partially sighted students. The study examines which morphological characteristics of plant organs blind and partially sighted students can perceive in sensory plant research. It also considers whether dichotomous keys created and based on the perception of plants organs by blind and partially sighted students (created by the author of this doctoral dissertation) including a digital dichotomous key (DDK) and a printed dichotomous key (DPK) can be used as new teaching aids in the botanical education of blind and partially sighted students. The contribution of both dichotomous keys in the three domains of education of blind and partially sighted students was examined: the cognitive domain (their contribution to the quality and durability of botanical knowledge required for blind and partially sighted students to accurately identify plants species); the affective domain (the opinion of the blind and partially sighted students about the impact of both DKs on their botanical knowledge, their motivation to learn about plants, and their opinions on the use of both DKs as new assistive tools in the botanical education of blind and partially sighted learners) and the cognitive-affective domain (the correlation between the quality and the durability of the botanical knowledge of the blind and partially sighted students and their opinions on both DKs). The research examines the degree of alignment of previous botanical education with the cognitive and sensory abilities of blind and partially sighted students, in order to provide suggestions for innovation in teaching content in the botanical education of blind and partially sighted learners. On the basis of this qualitative-quantitative analysis, it was considered that the sequence of descriptions and the descriptions of vegetative and reproductive plant organs used in the botanical education of blind and partially sighted learners so far were consistent with the order of the sensory perception of the morphological characteristics and descriptions of vegetative and reproductive plant organs by blind and partially sighted students. We examined to what extent and in which way the content should be altered in order to adapt this teaching content to the needs of blind and partially sighted students, so that it better aligns with their sensory perceptions. This would provide a good basis for a new approach in the botanical education of blind and partially sighted students. The study involved 243 blind participants and 247 who were partially sighted (that is, who had some degree of visual impairment) from Montenegro and Austria, who had no other impairment except their visual impairment. The blind participants were divided into two groups, as were the partially sighted learners. The groups were uniform both in terms of their botanical knowledge and the number of participants in each group. The results of this study indicate that blind and partially sighted people can perceive the basic morphological characteristics of vegetative and reproductive plant organs in a multisensory way, insofar as they are required for both the primary and secondary school botanical education of blind and partially sighted students. A comparative analysis of the morphological characteristic of plant organs perceived and described by the blind and partially sighted students with descriptions of these organs in the textbooks from which they learned this content, a huge discrepancy is registered. In order to fulfill the principles of constructivist learning, it is necessary to adapt botanical curricula to the sensory perception of blind and partially sighted learners, through both macro and micro adaptations. The purposely generated dichotomous keys, in both the digital version - the DDK and the printed one - the DPK, contributed to the quality and durability of the knowledge of the blind and partially sighted students; this is the knowledge that they need to accurately identify plants species. This study shows that there is a difference in the quality and durability of knowledge between blind and partially sighted learners who used the DDK, as well as more positive students' opinions about the influence of the applied dichotomous key on their knowledge and motivation, when compared to those students who used the DPK. There is a positive correlation between the quality and durability of participants' knowledge and their opinions about the impact of the dichotomous key they used on the quality of knowledge and motivation to learn. The use of the DDK more than the DPK increases the development of competence among blind and partially sighted students in determining plants, which makes it easier for students to achieve intrinsic motivation to learn about plants. The DDK using educational software with speech technology, has proven to be a better new approach to the botanical education of blind and partially sighted learners.
Authors Key words:	slijepi, slabovidi, vegetativni i reproduktivni biljni organi, percepcija, morfologija, identifikacija, dihotomi ključevi
Authors Key words:	Blind, partially sighted, vegetative and reproductive plant organs, perception, morphology, identification, dichotomous keys
Language:	Serbian

Abstract:

U okviru istraživanja sprovedenog u ovoj doktorskoj disertaciji ispituju se načini inoviranja dosadašnjeg botaničkog obrazovanja (novi pristupi botaničkom obrazovanju) slijepih i slabovidih osoba. U istraživanju se ispituje koje morfološke karakteristike biljnih organa slijepi i slabovidi mogu percipirati pri čulnom istraživanju biljaka, kao i da li dihotomi ključevi [DK] kreirani na osnovu percepcije biljnih organa od strane slijepih (kreirani od strane autora ove doktorske disertacije, digitalni dihotomi ključ [DDK] i štampani dihotomi ključ [DPK]) mogu da se koriste kao nova asistivna nastavna sredstva (alati) u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih. Ispitivan je doprinos oba dihotoma ključa u tri domena obrazovanja slijepih i slabovidih: kognitivnom domenu (doprinos kvalitetu i trajnosti botaničkih znanja koja su slijepim i slabovidim potrebna da tačno identifikuju biljke); afektivnom domenu (mišljenje slijepih i slabovidih o uticaju oba DK na njihova botanička znanja, motivaciju da uče o biljakma pomoću njih, kao i njihovo mišljenje o primjeni oba DK kao novih asistivnih alata u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih), i kognitivno-afektivnom domenu (korelacija između kvaliteta i trajnosti botaničkih znanja slijepih i slabovidih i njihovog mišljenja o oba DK). U istraživanju se ispituje stepen usaglašenosti dosadašnjeg botaničkog obrazovanja s kognitivnim mogućnostima slijepih i slabovidih, kako bi se dali predloži za inoviranje dosadašnjih nastavnih sadržaja za botaničke obrazovanje slijepih i slabovidih. Na osnovu kvalitativno-kvantitativne analize ispitivano je da li su redosljed opisa i sami opisi vegetativnih i reproduktivnih biljnih organa koji su se koristili u dosadašnjem botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih usaglašeni s redosljedom čulnog percipiranja morfoloških markera i opisa vegetativnih i reproduktivnih biljnih organa od strane slijepih i slabovidih; u kom obimu i na koji način ih treba inovirati kako bi se ovi nastavni sadržaji prilagodili slijepim i slabovidim, odnosno uskladili s njihovim čulnim percepcijama. To bi prestavljalo dobru osnovu za nov pristup botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih. U istraživanju je učestvovalo 243 slijepe osobe i 247 slabovidih osoba (isti stepen oštećenja vida), koje nemaju nijednu drugu smetnju, sem oštećenja vida. Učesnici u ovom istraživanju su iz Crne Gore i Austrije. Slijepi su podeljeni u dvije grupe, kao i slabo vidi. Grupe su ujednačene po botaničkom znanju i po broju učesnika. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da slijepe i slabovide osobe mogu multisenzorski percipirati osnovne morfološke odlike vegetativnih i reproduktivnih biljnih organa potrebne za osnovno školsko i srednje školsko obrazovanje slijepih i slabovidih. Komparativnom analizom morfoloških odlika biljnih organa koje slijepi i slabovidi percipiraju i opisuju, s jedne strane, i opisa ovih organa u udžbenicima iz kojih su oni učili ove sadržaje, s druge strane - zaključeno je da postoji znatna razlika među njima. Kako bi se ispunili principi konstruktivističkog učenja, neophodno je botaničke nastavne sadržaje prilagoditi čulnoj percepciji slijepih i slabovidih, kroz makro i mikro adaptacije. Namjenski kreirani dihotomi ključevi, digitalni - DDK, i štampani - DPK, doprinijeli su kvalitetu i trajnostima znanja slijepih i slabovidih, koja su im neophodna za tačnu identifikaciju biljka. Ova studija pokazuje da postoji razlika u pogledu kvaliteta i trajnosti znanja između slijepih i slabovidih koji su koristili DDK, kao i pozitivnije mišljenje učesnika o uticaju primijenjenog dihotomog ključa na njihova znanja i motivaciju, u odnosu na one koji su koristili DPK. Postoji pozitivna korelacija između kvaliteta i trajnosti znanja slijepih i slabovidih i njihovih mišljenja o uticaju primijenjenog dihotomog ključa na kvalitet znanja i motivaciju za učenjem. Upotreba DDK povećava razvoj kompetencija slijepih i slabovidih za determinaciju biljaka, što utiče na to da slijepi i slabovidi lakše postižu unutrašnju motivaciju za izučavanjem flore. DDK u kom je primijenjen obrazovni softver sa govornom tehnologijom pokazao se kao bolji novi pristup u botaničkom obrazovanju slijepih i slabovidih.