“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - ekonomske nauke
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet
Studijski program Ekonomija
Other Theses Metadata
Economic Efficiency versus Social Equality in the VVelfare State
[D. Radević]
PDF/A (196 pages)
Društvene nauke/ Ekonomija i biznis - Social Sciences/ Economic and Business
Datum odbrane: 24.12.2007.
Đurović, Gordana, 1964- (mentor)
Vukoptić, Veselin, 1949- (član komisije)
Šuković, Danilo, 1948- (član komisije)
U razvoju društva, država je nastala prije svega iz bezbjedonosnih razloga - sa ciljem da obezbijedi pravni red, osigura bezbjednost, sprovođenje zakona i zaštitu vlasničkih prava. Upravo ove osnovne funkcije države doprinijele su razvoju i usponu savremene svjetske ekonomije. Međutim, razvoj ljudske civilizacije dovodio je do situacija u kojima je država na sebe preuzimala dodatne aktivnosti. Kao odgovor na razne krize i ratove, ali i tehnološke napretke, nastala je i jačala država blagostanja.
Može se reći da je država blagostanja doživjela svoje zlatno doba u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Međutim, dva ključna problema otežala su njeno funkcionisanje i nametnula potrebu preispitivanja sistema socijalne sigurnosti i pomoći. Prvi problem koji je i iskustveno dokazan odnosi se na visoke stope nezaposlenosti i rast dijela populacije u penziji. Drugi problem, koji svakog dana postaje sve veći izazov, odnosi se na širenje ekonomske globalizacije. Neophodnost poreske konkurentnosti država i činjenica da tehnološki razvoj dovodi do smanjenja potreba za zaposlenima sa postojećim znanjem, a da se radno intenzivne tehnologije sele u zemlje u razvoju, podrivaju sadašnji koncept države blagostanja. Takođe, pesimistične demografske prognoze koje govore da će se za 50 godina procenat stanovništva starosti iznad 60 godina u industrijalizovanim ekonomijama skoro udvostručiti (sa 20 na 35% ukupne populacije), stavljaju novi izazov pred postojeću državu blagostanja.
Sa druge strane, državna intervencija, kao i socijalni programi države blagostanja, finansiraju se iz prihoda koji se prikupljaju od poreskih obveznika. Za razliku od preduzetnika koji nerijetko reinvestiraju ostvareni profit, država budžet najčešće usmjerava u potrošnju. Sem toga što uzima novac koji bi inače imao produktivnu upotrebu, država aktivnim miješanjem u privredne tokove (npr. zaštitom određenog sektora u domaćoj ekonomiji) šalje pogrešne signale potencijalnim preduzetnicima, i onima koji razmišljaju o širenju posla upravo u sektoru koji je "zaštićen".
Empirijski podaci pokazuju da povećanje državne potrošnje utiče na usporavanje ekonomskog rasta. Sa druge strane, istraživanje odnosa privrednog rasta i siromaštva ne potvrđuje tezu da rast povećava stepen siromaštva, već naprotiv da usljed privrednog rasta dolazi do smanjenja siromaštva. Implicitno, zaključujemo da veća državna intervencija kroz povećanje državne potrošnje utiče na smanjenje stope realnog rasta čime dovodi ako ne do povećanja, a ono ne dovodi do smanjenja siromaštva. Upravo to je suprotno osnovnom načelu postojanja koncepta države blagostanja koja za cilj ima bolji životni standard, odnosno smanjenje siromaštva stanovništva.
lako se posljednjih godina Crna Gora penje na ljestvici indeksa ekonomskih sloboda, državna intervencija još uvijek predstavlja kočnicu za privredni razvoj i ogleda se prije svega u nedovršenoj privatizaciji i regulativi koja nije u potpunosti prilagođena razvoju privatnog sektora (nepotrebne procedure i transakcioni troškovi). Poseban značaj za dalji razvoj privrede imaju svojinska prava pri čemu nije dovoljno samo usvojiti zakone već je potrebno osigurati da svojinska prava budu kredibilna i stabilna. Kredibilnost svojinskih prava znači da vlasnici prava mogu biti sigurni da su njihova svojinska prava zaštićena i da se lako mogu izvršiti, dok stabilnost prava podrazumijeva da će to važiti i u budućem vremenu.
U prvom dijelu rada, kroz različite teorije društva, dato je viđenje koncepta države, njene uloge i difinisan je pojam društvene pravde. U drugom dijelu rada više pažnje posvećeno je pitanju ekonomske efikasnosti. Slijedi hronološki pregled nastanka, zadataka, razvoja i efekata države blagostanja. Posebna pažnja posvećena je problemima definisanja i mjerenja blagostanja. Četvrti dio rada bavi se pitanjem državne potrošnje, dok peti predstavlja izazove pred kojima se nalazi država blagostanja danas. Posebna pažnja posvećena je i argumentima onih koji danas zagovaraju reformisanje države blagostanja. Osmi dio, prije zaključka, odnosi se na obim i efekte države (blagostanja) u Crnoj Gori.
During society development, the State has emerged primarily from security reasons - in order to secure legal order, security, execution of laws and protection of property rights. Those basic functions of the State contributed development and raise of modern world есопоту. However, development of human civilization went through phases in which the State would take over additional activities. As the response to different crisis and wars, but technological improvements as well, welfare State was born and strengthened.
One could say that welfare State reached its golden age in the period after the Second World War. However, two кеу problems made its functioning difficult and imposed a need to reconsider the existing social safety net. The first problem has been proven in the experience and refers to the high unemployment rates and increase of the population share in the retirement. The second problem, which is an increasing challenge, is related to the expansion of the economic globalization. The need to improve tax competitiveness and the fact that technological improvements reduce the need for employees with existing knowledge, as well as that labor intensive industries are moved into developing countries, undermine existing concept of the welfare State. In addition, pessimistic demographic prognoses, which indicate that in 50 years the percentage of population above 60 years in industrialized economies will be almost doubled (from 20% to 35% of total population), impose a new challenge in front of the existing welfare State.
On the other hand, State intervention as well as social assistance of the welfare State are financed from the топеу collected from tax payers. While entrepreneurs reinvest its profit, the State budget is mainly focused on consumption. Aside to the fact that State takes the топеу which would otherwise have productive purpose, it is also involved in the economic flows (i.e. protecting some sectors/industries in domestic economic), with this sending the wrong signals to potential entrepreneurs and those who consider expanding its business in the sector/industry which has been "protected".
Empiric data shows that increase of the public expenditures influence slowing down economic growth. On the other hand, research on the relation between the economic growth and poverty does not confirrn the hypothesis that growth increases the poverty. In contrary, economic growth reduces the poverty. Implicitly, we conclude that higher State intervention through increase of the public consumption influences reduction of the real growth, which causes if not increase, then it does not decrease the poverty. This is exactly what is completely opposite to the basic principle of the welfare State concept which goai is to increase living standards, orto reduce the poverty (in other words).
Though recently Montenegro improved its ranking at the economic freedom index analysis, State intervention still prevents economic development, primarily reflected in the uncompleted privatization and regulation which is not private sector development friendly (unnecessary procedures and transaction costs, for example). Special importance for есопоту development goes with property rights, which means that it is not enough only to adopt the laws but also it is needed to ensure that property rights are credible and stabile. Credibility of the property rights means that rights owners could be sure that their property rights are protected and that can be easily executed, while stability means that it is valid trough the time.
In the first chapter, through presenting different society theories, concept of the State is discussed, its role and the term of the social justice is defined. In the second chapter, the focus is given to the issue of the economic efficiency. This is followed by the chronology of the occurrence, tasks, development and effects of the welfare State. Special attention is given to the issues of defining and measuring the welfare. The fourth part of the paper is discussing public consumption, while fifth one presents the challenges facing todays welfare State. Arguments about reforming the welfare State are discussed as well. Finally, just before the conclusions, the size and the effects of the (welfare) State in Montenegro are discussed.
Država blagostanja, ekonomska efikasnost, jednakost, konkurentnost, ekonomske slobode
U razvoju društva, država je nastala prije svega iz bezbjedonosnih razloga - sa ciljem da obezbijedi pravni red, osigura bezbjednost, sprovođenje zakona i zaštitu vlasničkih prava. Upravo ove osnovne funkcije države doprinijele su razvoju i usponu savremene svjetske ekonomije. Međutim, razvoj ljudske civilizacije dovodio je do situacija u kojima je država na sebe preuzimala dodatne aktivnosti. Kao odgovor na razne krize i ratove, ali i tehnološke napretke, nastala je i jačala država blagostanja.
Može se reći da je država blagostanja doživjela svoje zlatno doba u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Međutim, dva ključna problema otežala su njeno funkcionisanje i nametnula potrebu preispitivanja sistema socijalne sigurnosti i pomoći. Prvi problem koji je i iskustveno dokazan odnosi se na visoke stope nezaposlenosti i rast dijela populacije u penziji. Drugi problem, koji svakog dana postaje sve veći izazov, odnosi se na širenje ekonomske globalizacije. Neophodnost poreske konkurentnosti država i činjenica da tehnološki razvoj dovodi do smanjenja potreba za zaposlenima sa postojećim znanjem, a da se radno intenzivne tehnologije sele u zemlje u razvoju, podrivaju sadašnji koncept države blagostanja. Takođe, pesimistične demografske prognoze koje govore da će se za 50 godina procenat stanovništva starosti iznad 60 godina u industrijalizovanim ekonomijama skoro udvostručiti (sa 20 na 35% ukupne populacije), stavljaju novi izazov pred postojeću državu blagostanja.
Sa druge strane, državna intervencija, kao i socijalni programi države blagostanja, finansiraju se iz prihoda koji se prikupljaju od poreskih obveznika. Za razliku od preduzetnika koji nerijetko reinvestiraju ostvareni profit, država budžet najčešće usmjerava u potrošnju. Sem toga što uzima novac koji bi inače imao produktivnu upotrebu, država aktivnim miješanjem u privredne tokove (npr. zaštitom određenog sektora u domaćoj ekonomiji) šalje pogrešne signale potencijalnim preduzetnicima, i onima koji razmišljaju o širenju posla upravo u sektoru koji je "zaštićen".
Empirijski podaci pokazuju da povećanje državne potrošnje utiče na usporavanje ekonomskog rasta. Sa druge strane, istraživanje odnosa privrednog rasta i siromaštva ne potvrđuje tezu da rast povećava stepen siromaštva, već naprotiv da usljed privrednog rasta dolazi do smanjenja siromaštva. Implicitno, zaključujemo da veća državna intervencija kroz povećanje državne potrošnje utiče na smanjenje stope realnog rasta čime dovodi ako ne do povećanja, a ono ne dovodi do smanjenja siromaštva. Upravo to je suprotno osnovnom načelu postojanja koncepta države blagostanja koja za cilj ima bolji životni standard, odnosno smanjenje siromaštva stanovništva.
lako se posljednjih godina Crna Gora penje na ljestvici indeksa ekonomskih sloboda, državna intervencija još uvijek predstavlja kočnicu za privredni razvoj i ogleda se prije svega u nedovršenoj privatizaciji i regulativi koja nije u potpunosti prilagođena razvoju privatnog sektora (nepotrebne procedure i transakcioni troškovi). Poseban značaj za dalji razvoj privrede imaju svojinska prava pri čemu nije dovoljno samo usvojiti zakone već je potrebno osigurati da svojinska prava budu kredibilna i stabilna. Kredibilnost svojinskih prava znači da vlasnici prava mogu biti sigurni da su njihova svojinska prava zaštićena i da se lako mogu izvršiti, dok stabilnost prava podrazumijeva da će to važiti i u budućem vremenu.
U prvom dijelu rada, kroz različite teorije društva, dato je viđenje koncepta države, njene uloge i difinisan je pojam društvene pravde. U drugom dijelu rada više pažnje posvećeno je pitanju ekonomske efikasnosti. Slijedi hronološki pregled nastanka, zadataka, razvoja i efekata države blagostanja. Posebna pažnja posvećena je problemima definisanja i mjerenja blagostanja. Četvrti dio rada bavi se pitanjem državne potrošnje, dok peti predstavlja izazove pred kojima se nalazi država blagostanja danas. Posebna pažnja posvećena je i argumentima onih koji danas zagovaraju reformisanje države blagostanja. Osmi dio, prije zaključka, odnosi se na obim i efekte države (blagostanja) u Crnoj Gori.