“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Pjerotić, Ljiljana
Upravljanje održivim razvojem turizma u kontekstu evropskih integracija
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - ekonomske nauke
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet
Studijski program Ekonomija
Other Theses Metadata
[Lj. Pjerotić]
PDF/A (449 pages)
Mihailović, Božo, 1951- (mentor)
Uskoković, Borislav, 1939- (član komisije)
Ratković, Rade, 1951- (član komisije)
Polaznu osnovu ovog rada čine dvije činjenice. Prvo, promjene koje se događaju u savremenom društvu nameću potrebu da se razvoj turizma planira u okvirima održivog razvoja. Drugo, Crna Gora se nalazi u procesu pristupanja Evropskoj uniji i može ostvariti brojne koristi u sektoru turizma od pristupa jedinstvenom evropskom tržištu, ukoliko se uspostavi efikasno upravljanje turističkim destinacijama zasnovano na principu održivosti i stejkholderskoj saradnji, u skladu sa preporukama institucija EU.
U radu se razmatraju očekivani učinci pristupanja Evropskoj uniji na crnogorski turizam. Komparativna analiza uticaja pristupanja Evropskoj uniji na sektor turizma u odabranim zemljama poslužila je kao mjerilo očekivanih promjena u sektoru turizma Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Polazeći od iskustva odabranih zemalja članica Evropske unije, istaknuti su ključni trendovi relevantni za sektor turizma i definisana su ključna područja koristi i troškova na koje treba računati prilikom ulaska u EU. Rezultati komparativne analize pokazali su da članstvo u Evropskoj uniji donosi brojne koristi za turistički sektor: (1) doprinosi unapređenju imidža zemlje, što će se odraziti na porast turističkih posjeta i prihoda od turizma; (2) članstvo u EU podrazumijeva nove investicije, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, što u velikoj mjeri doprinosi ne samo očuvanju i dugoročnoj zaštiti prostora kao primarnom turističkom resursu, već i atraktivnosti zemlje za turističke posjete; (3) zbog unapređenja generalnog imidža zemlje, otklanjanja “uskog grla” u komunalnom standardu i uvođenju efikasne kontrole u očuvanju vrijednih prostora od moguće degradacije, članstvo u EU pojačava interes privatnog kapitala za ulaganjem u razvoj turističke ponude; (4) pruža mogućnost korišćenja sredstava iz fondova Evropske unije za finansiranje projekata održivog razvoja turizma. Pristupanje Evropskoj uniji pretpostavlja i primjenu znatno strožijih standarda, naročito u oblasti zaštite potrošača i zaštite na radu, kao i ekoloških standarda, što uz povećane koristi donosi i veće troškove poslovanja turističkog sektora. Uprkos određenim troškovima, može se očekivati da će u sektoru turizma prevladati pozitivni učinci pristupanja, povezani s uticajem povećane turističke tražnje na porast kvaliteta i raznovrsnosti turističkog proizvoda Crne Gore. Analiza primjera „dobre prakse“ evropskih destinacija, kao i službenih dokumenаtа Evropske unije o turizmu pokazala je da je stejkholderska saradnja, prema standardima Evropske unije, jedan od ključnih preduslova održivog razvoja turizma. Stoga je u radu akcenat stavljen na stejkholderski pristup uprаvljаnju održivim rаzvojem turizma, koji trebа dа obezbijedi visok stepen involvirаnosti svih stejkholdera u turizmu, a posebno lokаlne zаjednice u proces odlučivаnjа o prаvcimа rаzvojа turizmа. Kreiran je stejkholderski model čija bi praktična primjena mogla znatno unaprijediti uobičajeni način donošenja razvojnih odluka u većini crnogorskih turističkih destinacija, a sve u cilju bolje pripreme crnogorskih turističkih destinacija za pristupanje i ravnopravno konkurisanje kako na jedinstvenom evropskom tržištu, tako i na globalnom tržištu. U radu je istraženo stanje upravljanja u crnogorskim turističkim destinacijama, primjena koncepta održivog razvoja, a posebno nivo stejkholderske saradnje, kao koncept koji objedinjuje aktivnosti svih učesnika u formiranju turističke ponude i koji je bitan preduslov za ukupan kvalitet upravljanja. Rezultati su pokazali da je u destinacijama izražen problem implementiranja planova, da se od marketinških aktivnosti najviše pažnje posvjećuje izradi promotivnog materijala i internetu, da se za praćenje uspješnosti koriste jednostavniji alati, a da se analize konkurentnosti i benchmarking analize kao „naprednije i savremenije” analize sprovode u znatno manjoj mjeri, kao i da postoji izražena potreba za edukacijom, posebno u oblasti planiranja i razvoja proizvoda. Istraživanje je takođe pokazalo da postoji pozitivna korelacija između razvijenosti instrumenata upravljanja turističkom destinacijom i stejkholderske saradnje i da je primjena koncepta održivog razvoja u pozitivnoj korelaciji sa stepenom razvijenosti instrumenata upravljanja turističkom destinacijom.
Rezultati empirijskog istraživanja ukazali su na slabosti upravljanja razvojem turističkih destinacija u Crnoj Gori, potvrdili su važnost stejkholderske saradnje za efikasno upravljanje održivim razvojem turizma i pokazali su da je za primjenu koncepta održivog razvoja neophodno imati razvijene instrumente upravljanja razvojem turizma. Stogа se kаo imperаtiv postаvljа sаrаdnja jаvnog i privаtnog sektorа u upravljanju rаzvojem turizmа, pri čemu destinacijska menadžment organizacija trebа dа imа ulogu koordinаtorа među stejkholderima iz oba sektora.
Sistem turističkih organizacija predstavlja dobru osnovu za razvoj turizma međutim, lokalne turističke organizacije u Crnoj Gori sa postojećom strukturom i nadležnostima još uvijek nisu spremne preuzeti ulogu liderske organizacije u upravljanju destinacijom. Stoga je neophodno osposobljavanje postojećeg sistema turističkih organizacija u Crnoj Gori za efikasno upravljanje turističkim destinacijama po modelu destinacijske menadžment organizacije, koja predstavlja najnoviji koncept organizacionog funkcionisanja upravljanja destinacijom kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora i koja treba da obezbijedi integralno upravljanje i uravnoteženi razvoj destinacija na principima održivog razvoja, kako bi se očuvali prirodni i kulturni resursi te umanjili negativni učinci na privredu i životnu sredinu, a turistima omogućila autentična iskustva.
Primjena novog pristupa upravljanju održivim razvojem turističkih destinacija kroz saradnju svih destinacijskih stejkholdera, po ugledu na zemlje Evropske unije sa razvijenim turizmom, neophodna je da bi crnogorske turističke destinacije odgovorile izazovima budućeg razvoja, da bi osigurale bolje pozicioniranje na evropskom turističkom tržištu i ostvarile veće koristi u sektoru turizma od pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Two facts make a starting point of this paper. First, the changes that occur in modern society impose the need for the development of tourism to be planned within sustainable development. Second, Montenegro is in the process of accession to the European Union and it may gain numerous benefits in the tourism sector from the access to the single European market if efficient tourism destination management based on the principle of sustainability and the stakeholder cooperation in accordance with the recommendation of the EU institutions is established.
Expected effects of the accession to the EU on Montenegrin tourism are considered in this study. The comparative analysis of the effects of joining the EU on tourism sector in selected countries serves as a measure of expected changes in tourism sector of Montenegro in the process of the accession to the EU. Considering the experience of the selected member states of the EU, the key trends relevant for the tourism sector are emphasised and the key areas of costs and benefits to be considered after joining the EU are defined. The results of the comparative analysis have shown that the membership in the EU brings numerous benefits for the tourism sector. It has positive effects on the image of the country, which will result in the rise in visits and revenues from tourism. Then, it means new investments into utility infrastructure, which to a certain extent contributes to the attractiveness of the country for tourist visits and increases the interest of foreign capital for investments into the development of tourist offer. Accession to the EU means the implementation of considerably more stringent standards, particularly in the area of consumer protection and work protection as well as ecology standards, which, apart from the benefits, also brings higher expenses in tourism sector operations. Despite certain costs, it may be expected that in the tourism sector positive effects of the accession will prevail, related to the influence of increased tourism demand on the increase in quality and variety of tourism products of Montenegro. The analysis of “good practice” examples of European destinations, as well as the key documents of the EU on tourism, has shown that stakeholder cooperation, according to the EU standards, is one of the key preconditions of sustainable tourism development. Therefore, in the PhD thesis the stress is laid on stakeholder approach to the management of sustainable tourism development, which should provide a high degree of involvement of local community in the decision process regarding tourism development direction. A stakeholder model is created and it could help Montenegrin tourism destinations in preparation for competitive EU tourism market.
The dissertation explores destination management in the Montenegrin tourist destinations, the state of application of the concept of sustainable development, and particularly the level of stakeholder cooperation, as a concept which combines the activities of all the participants in forming tourism supply and which is an important precondition for the overall management quality. The results have shown that there is a problem with plan implementation in the destinations, that out of marketing activities most attention is paid to making promotional material and the net, that simpler tools are used for success monitoring and that the competition analyses and benchmarking analyses as “more advanced and contemporary” are implemented to a lesser extent, as well as that there is a great need for education, particularly in the area of product planning and development. The research has also shown that there is a positive correlation between the development of the instruments of tourism destination management and the stakeholder cooperation and that the implementation of the sustainable development concept is in positive correlation with the development degree of the instruments of tourism destination management. Empirical research results point to weaknesses regarding Montenegrin tourist destinations management, emphasize the importance of stakeholder cooperation for efficient governance of sustainable tourism growth, and show that established tools for tourism growth management are vital for application of sustainable development concepts. Therefore, joint public and private sector efforts are essential for tourism growth management, wherein the destination management organization should coordinate both sectors’ stakeholder relations.
Even though the system of tourist organizations is a strong foundation for further tourism development, local Montenegrin tourist organizations, given current structure and jurisdiction are still not willing to take up the leadership role regarding destination management. Therefore, for efficient tourist destination management based on the destination management model, it is essential to further advance the established Montenegrin tourist organizations system. The destination management model is the latest organizational concept of management destination employing public and private sector partnerships. In order to preserve natural and cultural resources, reduce consequences on the economy and the environment, and provide tourists with authentic experiences, such model should ensure integrated management and balanced destination development based on principles of sustainable growth.
The approach to the management of sustainable growth of tourist destinations through the cooperation of all destination stakeholders, modeled on EU countries with developed tourism, is vital so that Montenegrin tourist destinations could cope with challenges of future development, to rank better on the European tourist market, and attain greater tourism benefits once Montenegro joins the European Union.
tourism destination management, European integrations, sustainable development, stakeholder cooperation
341.217(4-672EU:497.16)(043.3)
Serbian
8634637
Tekst.
Polaznu osnovu ovog rada čine dvije činjenice. Prvo, promjene koje se događaju u savremenom društvu nameću potrebu da se razvoj turizma planira u okvirima održivog razvoja. Drugo, Crna Gora se nalazi u procesu pristupanja Evropskoj uniji i može ostvariti brojne koristi u sektoru turizma od pristupa jedinstvenom evropskom tržištu, ukoliko se uspostavi efikasno upravljanje turističkim destinacijama zasnovano na principu održivosti i stejkholderskoj saradnji, u skladu sa preporukama institucija EU.
U radu se razmatraju očekivani učinci pristupanja Evropskoj uniji na crnogorski turizam. Komparativna analiza uticaja pristupanja Evropskoj uniji na sektor turizma u odabranim zemljama poslužila je kao mjerilo očekivanih promjena u sektoru turizma Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Polazeći od iskustva odabranih zemalja članica Evropske unije, istaknuti su ključni trendovi relevantni za sektor turizma i definisana su ključna područja koristi i troškova na koje treba računati prilikom ulaska u EU. Rezultati komparativne analize pokazali su da članstvo u Evropskoj uniji donosi brojne koristi za turistički sektor: (1) doprinosi unapređenju imidža zemlje, što će se odraziti na porast turističkih posjeta i prihoda od turizma; (2) članstvo u EU podrazumijeva nove investicije, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, što u velikoj mjeri doprinosi ne samo očuvanju i dugoročnoj zaštiti prostora kao primarnom turističkom resursu, već i atraktivnosti zemlje za turističke posjete; (3) zbog unapređenja generalnog imidža zemlje, otklanjanja “uskog grla” u komunalnom standardu i uvođenju efikasne kontrole u očuvanju vrijednih prostora od moguće degradacije, članstvo u EU pojačava interes privatnog kapitala za ulaganjem u razvoj turističke ponude; (4) pruža mogućnost korišćenja sredstava iz fondova Evropske unije za finansiranje projekata održivog razvoja turizma. Pristupanje Evropskoj uniji pretpostavlja i primjenu znatno strožijih standarda, naročito u oblasti zaštite potrošača i zaštite na radu, kao i ekoloških standarda, što uz povećane koristi donosi i veće troškove poslovanja turističkog sektora. Uprkos određenim troškovima, može se očekivati da će u sektoru turizma prevladati pozitivni učinci pristupanja, povezani s uticajem povećane turističke tražnje na porast kvaliteta i raznovrsnosti turističkog proizvoda Crne Gore. Analiza primjera „dobre prakse“ evropskih destinacija, kao i službenih dokumenаtа Evropske unije o turizmu pokazala je da je stejkholderska saradnja, prema standardima Evropske unije, jedan od ključnih preduslova održivog razvoja turizma. Stoga je u radu akcenat stavljen na stejkholderski pristup uprаvljаnju održivim rаzvojem turizma, koji trebа dа obezbijedi visok stepen involvirаnosti svih stejkholdera u turizmu, a posebno lokаlne zаjednice u proces odlučivаnjа o prаvcimа rаzvojа turizmа. Kreiran je stejkholderski model čija bi praktična primjena mogla znatno unaprijediti uobičajeni način donošenja razvojnih odluka u većini crnogorskih turističkih destinacija, a sve u cilju bolje pripreme crnogorskih turističkih destinacija za pristupanje i ravnopravno konkurisanje kako na jedinstvenom evropskom tržištu, tako i na globalnom tržištu. U radu je istraženo stanje upravljanja u crnogorskim turističkim destinacijama, primjena koncepta održivog razvoja, a posebno nivo stejkholderske saradnje, kao koncept koji objedinjuje aktivnosti svih učesnika u formiranju turističke ponude i koji je bitan preduslov za ukupan kvalitet upravljanja. Rezultati su pokazali da je u destinacijama izražen problem implementiranja planova, da se od marketinških aktivnosti najviše pažnje posvjećuje izradi promotivnog materijala i internetu, da se za praćenje uspješnosti koriste jednostavniji alati, a da se analize konkurentnosti i benchmarking analize kao „naprednije i savremenije” analize sprovode u znatno manjoj mjeri, kao i da postoji izražena potreba za edukacijom, posebno u oblasti planiranja i razvoja proizvoda. Istraživanje je takođe pokazalo da postoji pozitivna korelacija između razvijenosti instrumenata upravljanja turističkom destinacijom i stejkholderske saradnje i da je primjena koncepta održivog razvoja u pozitivnoj korelaciji sa stepenom razvijenosti instrumenata upravljanja turističkom destinacijom.
Rezultati empirijskog istraživanja ukazali su na slabosti upravljanja razvojem turističkih destinacija u Crnoj Gori, potvrdili su važnost stejkholderske saradnje za efikasno upravljanje održivim razvojem turizma i pokazali su da je za primjenu koncepta održivog razvoja neophodno imati razvijene instrumente upravljanja razvojem turizma. Stogа se kаo imperаtiv postаvljа sаrаdnja jаvnog i privаtnog sektorа u upravljanju rаzvojem turizmа, pri čemu destinacijska menadžment organizacija trebа dа imа ulogu koordinаtorа među stejkholderima iz oba sektora.
Sistem turističkih organizacija predstavlja dobru osnovu za razvoj turizma međutim, lokalne turističke organizacije u Crnoj Gori sa postojećom strukturom i nadležnostima još uvijek nisu spremne preuzeti ulogu liderske organizacije u upravljanju destinacijom. Stoga je neophodno osposobljavanje postojećeg sistema turističkih organizacija u Crnoj Gori za efikasno upravljanje turističkim destinacijama po modelu destinacijske menadžment organizacije, koja predstavlja najnoviji koncept organizacionog funkcionisanja upravljanja destinacijom kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora i koja treba da obezbijedi integralno upravljanje i uravnoteženi razvoj destinacija na principima održivog razvoja, kako bi se očuvali prirodni i kulturni resursi te umanjili negativni učinci na privredu i životnu sredinu, a turistima omogućila autentična iskustva.
Primjena novog pristupa upravljanju održivim razvojem turističkih destinacija kroz saradnju svih destinacijskih stejkholdera, po ugledu na zemlje Evropske unije sa razvijenim turizmom, neophodna je da bi crnogorske turističke destinacije odgovorile izazovima budućeg razvoja, da bi osigurale bolje pozicioniranje na evropskom turističkom tržištu i ostvarile veće koristi u sektoru turizma od pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.