“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Stjepčević, Jelena
Institucionalni okvir korporativnog upravljanja u tranzicijskim privredama s osvrtom na morske luke
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Tehnicko-tehnološke nauke
doktor nauka - industrijsko inženjerstvo / inženjerski menadžment
Univerzitet Crne Gore
Fakultet za pomorstvo
Studijski program Menadžment u pomorstvu
Other Theses Metadata
Institutional framework of corporate governance in transitional economies with emphasis on seaports
[J. Stjepčević]
PDF/A (238 pages)
Drašković, Veselin, 1954- (mentor)
Lojpur, Anđelko, 1955- (član komisije)
Bauk, Sanja, 1972- (član komisije)
Brojna pitanja i problemi u teorijskom i u praktičnom pogledu vezani za korporativno upravljanje čine ga jednim od najdiskutabilnijih društvenih i ekonomskih pitanja, na koje već više od jednog vijeka nema preciznih i univerzalnih odgovora. Mnoga od tih pitanja su povezana sa njegovim institucionalnim osnovama. Većinu tranzicijskih priveda karakteriše nizak nivo korporativnog upravljanja, koji odgovara nerazvijenosti njihove institucionalne strukture. Zbog toga smo se opredijelili da istražimo temu ove doktorske disertacije, na bazi relevantne literature, uzornih praktičnih modela i iskustava naprednih morskih luka. Sva teorijska i ampirijska istraživanja, koja smo obavili preko opštih, konceptualnih i komparativnih analiza, studija slučaja, modeliranja, anketa i višestruke regresione analize u potpunosti su verifikovali osnovnu i sve pomoćne hipoteze, koje pretpostavljaju dosljednu primjenu institucionalnog pluralizma u društvu, privredi, morskim lukama i svim oblicima korporativnog upravljanja. Verifikovali smo veliki značaj institucionalnog okvira za korporativno upravljanje uopšte i morskim lukama posebno. Dokazali smo da nivo korporativnog upravljanja direktno zavisi od stepena razvijenosti fleksibilnog državnog regulisanja, konkurentnog tržišnog regulisanja i ograničenja postojeće institucionalne (posebno svojinske) infrastrukture, kao ni da u redukovanim makroekonomskim uslovima nije moguće formiranje povoljnog mikroekonomskog ambijenta za djelovanje korporativnog upravljanja. Pored ostalog, došli smo do sljedećih zaključaka:
a) u većini država tranzicije nijesu postojali odgovarajući uslovi za sprovođenje uspješne svojinske i korporativne transformacije,
b) samo u uslovima pozitivno i pluralistički postavljenih formalnih i neformalnih institucionalnih okvira moguća je realizacija transparentnog i efikasnog tržišta s punom odgovornošću svih njegovih subjekata kao osnovnog cilja korporativnog upravljanja,
c) sve koncepcije uzornih modela institucionalnog okvira korporativnog upravljanja u državama tranzicije moraju uvažavati razne oblike uticaja: političke, normativne, stejkholderske, kulturno-kogitivne, regulativne, državne, tržišne, organizacijsko-mrežne i svojinske i
d) razvoju morskih luka, odnosno njihovim pluralističkim reformama ne doprinose ni previše jake (monističke), ni slabe institucije, nego pravilna i funkcionalna kombinacija javno-privatnoog partnerstva (odgovornosti i ovlašćenja) između javnog i privatnog sektora.
Na bazi na sprovedene ankete i višestruke regresione analize hipotetički smo utvrdili nivo i
kvalitet korporativnog upravljanja u adranskim morskim lukama Koper, Rijeka i Bar, kao i stepen uticaja koje na njega imaju selektivno definisane nezavisne promjenljive.
Numerous questions and problems in theoretical and practical terms related to corporate governance make it one of the most disputable social and economic issues, for which there have been no precise and universal answers for more than one century. Many of these issues are linked to its institutional foundations. Most transition economies are characterized by a low level of corporate governance, which corresponds to the
underdevelopment of their institutional structure. Therefore, we have decided to explore the topic of this doctoral dissertation, based on relevant literature, practical role models and the experiences of advanced seaports. All theoretical and empirical research which we carried out through general, conceptual and comparative analyzes, case studies, modeling, questionnaires and multiple regression analysis, completely verified the basic and all the auxiliary hypotheses that presuppose the consistent application of institutional pluralism in society, business, seaports and all forms of corporate governance. We have
verified the great importance of the institutional framework for corporate governance in general and seaports in particular. We have shown that the level of corporate governance depends directly on the degree of development of flexible state regulation, competitive market regulation and constraints on the existing institutional (especially ownership) infrastructure, and that in the reduced macroeconomic conditions it is not possible to form a favorable microeconomic environment for the functioning of the corporate governance.
Among other things, we came to the following conclusions:
a) in most transition countries there were no suitable conditions for the implementation of successful ownership and corporate transformation,
b) only in the conditions of positive and pluralistic formal and informal institutional frameworks, the realization of transparent and efficient market with the full responsibility of all its stakeholders as the main goal of corporate governance is possible,
c) all concepts of role models of the institutional framework of corporate governance in transition countries must respect various forms of influence: political, normative, stakeholder, cultural-cognitive, regulatory, state,
d) the development of seaports, i.e. their pluralistic reforms, are not contributed by either too strong (monistic) or weak institutions, but the correct and functional combination of public-private partnership (responsibilities and authorizations) between public and private sectors. On the basis of conducted surveys and multiple regression analyzes, we have hypothetically determined the level and quality of corporate governance in the Adriatic seaports Koper, Rijeka and Bar, as well as the degree of influence that selectively defined independent variables have on it.
institucije, korporativno upravljanje, tranzicija, ekonomski razvoj, morske luke
Brojna pitanja i problemi u teorijskom i u praktičnom pogledu vezani za korporativno upravljanje čine ga jednim od najdiskutabilnijih društvenih i ekonomskih pitanja, na koje već više od jednog vijeka nema preciznih i univerzalnih odgovora. Mnoga od tih pitanja su povezana sa njegovim institucionalnim osnovama. Većinu tranzicijskih priveda karakteriše nizak nivo korporativnog upravljanja, koji odgovara nerazvijenosti njihove institucionalne strukture. Zbog toga smo se opredijelili da istražimo temu ove doktorske disertacije, na bazi relevantne literature, uzornih praktičnih modela i iskustava naprednih morskih luka. Sva teorijska i ampirijska istraživanja, koja smo obavili preko opštih, konceptualnih i komparativnih analiza, studija slučaja, modeliranja, anketa i višestruke regresione analize u potpunosti su verifikovali osnovnu i sve pomoćne hipoteze, koje pretpostavljaju dosljednu primjenu institucionalnog pluralizma u društvu, privredi, morskim lukama i svim oblicima korporativnog upravljanja. Verifikovali smo veliki značaj institucionalnog okvira za korporativno upravljanje uopšte i morskim lukama posebno. Dokazali smo da nivo korporativnog upravljanja direktno zavisi od stepena razvijenosti fleksibilnog državnog regulisanja, konkurentnog tržišnog regulisanja i ograničenja postojeće institucionalne (posebno svojinske) infrastrukture, kao ni da u redukovanim makroekonomskim uslovima nije moguće formiranje povoljnog mikroekonomskog ambijenta za djelovanje korporativnog upravljanja. Pored ostalog, došli smo do sljedećih zaključaka:
a) u većini država tranzicije nijesu postojali odgovarajući uslovi za sprovođenje uspješne svojinske i korporativne transformacije,
b) samo u uslovima pozitivno i pluralistički postavljenih formalnih i neformalnih institucionalnih okvira moguća je realizacija transparentnog i efikasnog tržišta s punom odgovornošću svih njegovih subjekata kao osnovnog cilja korporativnog upravljanja,
c) sve koncepcije uzornih modela institucionalnog okvira korporativnog upravljanja u državama tranzicije moraju uvažavati razne oblike uticaja: političke, normativne, stejkholderske, kulturno-kogitivne, regulativne, državne, tržišne, organizacijsko-mrežne i svojinske i
d) razvoju morskih luka, odnosno njihovim pluralističkim reformama ne doprinose ni previše jake (monističke), ni slabe institucije, nego pravilna i funkcionalna kombinacija javno-privatnoog partnerstva (odgovornosti i ovlašćenja) između javnog i privatnog sektora.
Na bazi na sprovedene ankete i višestruke regresione analize hipotetički smo utvrdili nivo i
kvalitet korporativnog upravljanja u adranskim morskim lukama Koper, Rijeka i Bar, kao i stepen uticaja koje na njega imaju selektivno definisane nezavisne promjenljive.