“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Đurčević, Jovana, 1987-
Formalna i semantičko-pragmatička analiza anglicizama u crnogorskom jeziku i njihovih modela u engleskom jeziku
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - filološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet
Studijski program Engleski jezik i književnost
Other Theses Metadata
Formal and semanto-pragmatic analysis of anglicisms in Montenegrin and their models in English
[J. Đurčević]
PDF/A (386 pages)
Kostić, Nataša, 1977- (mentor)
Šubarić, Sanja, 1972- (član komisije)
Tanacković Faletar, Goran (član komisije)
Ovaj rad se bavi formalnom i semantičko -pragmatičkom analizom anglicizama u crnogorskom jeziku i njihovih modela u engleskom jeziku. Shodno opisanom predmetu rada, teorijsko- metodološki okvir disertacije čine tri zasebne, ali međusobno povezane studije: analiza adaptacije, analiza pragmatičkih funkcija i analiza percepcije anglicizama u crnogorskom jeziku.
Prva studija zasnovana je na kognitivno-kontaktnom modelu adaptacije anglicizama. Jezički sistemi koji se preklapaju tokom procesa pozajmljivanja u skladu s ovim modelom vide se kao radijalne kategorije u kojima prototipična i periferna mjesta pozajmljenica zavise od njihove adaptacije u jeziku primaocu. Polazeći od engleskih riječi kao modela za anglicizme u crnogorskom jeziku, metodološki postupak u ovom dijelu utemeljen je na velikom elektronskom korpusu i podrazumijeva analizu adaptacije anglicizama na grafijskom, fonološkom, morfološkom i semantičkom nivou. Rezultati su omogućili uvid u mjesto koje anglicizmi zauzimaju u crnogorskom jeziku i potvrdu hipoteze o njihovim varijacijama u formalnom i semantičkom smislu. Na taj način je na primjeru crnogorskog jezika potvrđen kognitivnolingvistički stav o aktivnoj i kreativnoj ulozi jezika primaoca u procesu pozajmljivanja.
Druga studija ispituje pragmatičke funkcije anglicizama sa ciljem da prikaže njihovo dalje uklapanje u sistem crnogorskog kao jezika primaoca. U skladu sa kognitivnolingvističkim pristupom koji pozajmljenice posmatra s aspekta upotrebe, ova analiza dovodi u pitanje tradicionalnu podjelu pozajmljenica na potrebne i nepotrebne. Zasnovana je na konceptualnom, onomaziološkom pristupu koji na temelju analize korpusa u obzir uzima i semantičko-pragmatičke vrijednosti anglicizama i njihovih crnogorskih ekvivalenata. Dobijeni rezultati potvrdili su podjednaku važnost denotativnih, konotativnih, ekspresivnih ili stilističkih komponenti pozajmljenica i omogućili njihovu objektivniju klasifikaciju na katahrestične i nekatahrestične. Metodološki postupak u ovoj analizi podrazumijevao je i kvantitativnu, statističku obradu frekventnosti anglicizama i njihovih crnogorskih ekvivalenata, čime se i u ovom dijelu rada napravio značajan teorijsko-metodološki iskorak u odnosu na postojeća istraživanja.
Treća i ujedno posljednja studija bavi se percepcijom anglicizama u crnogorskom jeziku kako bi se dodatno utvrdile njihove semantičko-pragmatičke osobine. Po modelu još uvijek rijetkih sociolingvističkih i psiholingvističkih istraživanja u drugim jezicima, u njoj se ispituju stavovi crnogorskih govornika prema anglicizmima, upotreba anglicizama u odnosu na domaće ekvivalente, kao i značenjski odnos takvih članova leksičkih parova u crnogorskom jeziku. Metodološki postupak sastojao se u testiranju reprezentativnog broja ciljne populacije, a kao instrument korišćen je upitnik. Rezultati dobijeni statističkom i kvalitativnom obradom podataka potvrdili su hipoteze postavljene na osnovu prethodno sprovedenog pilot-istraživanja - govornici crnogorskog jezika nemaju negativan stav prema anglicizmima, često biraju anglicizme i pored domaćih ekvivalenta, a engleske pozajmljenice se, u svjetlu globalne moći anglofonih zemalja, percipiraju kao prestižne i moderne.
Imajući u vidu navedeno, vjerujemo da inovirani pristup pozajmljenicama i slojevitost njihovog istraživanja u ovom radu donosi vrijedna saznanja u polju kontaktne lingvistike u montenegristici i daje veliki doprinos u polju kontaktne lingvistike uopšte.
This dissertation focuses on the formal and semanto-pragmatic analysis of anglicisms in the Montenegrin language and their models in the English language. The theoretical and methodological framework of the dissertation consists of three separate but interconnected studies - the analysis of adaptation, the analysis of pragmatic functions, and the analysis of the perception of anglicisms in Montenegrin.
The first analysis is based on a cognitive-contact model of adaptation of anglicisms. According to this model, different linguistic systems in contact are seen as radial categories that identify loanwords as prototypical or peripheral members depending on their adaptation in the recipient language. Based on a large electronic corpus, this study analyzes the adaptation of anglicisms at four different levels - graphic, phonological, morphological, and semantic. The results provide an insight into the place of anglicisms in the Montenegrin language and confirm the hypothesis of their variations in the formal and semantic sense. This is how the first study in this dissertation has demonstrated one of the dominant views within cognitive linguistics on the process of borrowing - the active and creative role of the recipient language in the process of adaptation.
The second analysis examines the pragmatic functions of anglicisms with the aim of showing their further integration into the linguistic system of Montenegrin as a recipient language. In line with the cognitive-linguistic, usage-based approach, the analysis deals with the traditional distinction between necessary and unnecessary loanwords as a problematic one because it marginalizes the functions of the so-called unnecessary loanwords. Taking a corpus-based, conceptual and onomasiological approach to the study of loanwords, this analysis takes into account the pragmatic values of both anglicisms and their Montenegrin equivalents. The results have demonstrated the importance of all loanwords and their functions from a usage-based perspective, thereby allowing for their more objective classification as catachrestic and non-catachrestic. Considering the implementation of recent theories within cognitive linguistics and the quantitative analysis based on measuring the frequency of loanwords from English and their equivalents in Montenegrin, the second research study has made considerable theoretical and methodological advances in the field of contact linguistics.
Dealing with the perception of anglicisms in the Montenegrin language, the third study further explores the semanto-pragmatic features of anglicisms and their Montenegrin counterparts. It employs sociolinguistic and psycholinguistic methods to investigate the attitudes of Montenegrin speakers towards anglicisms, the frequency of anglicisms and their Montenegrin counterparts, as well as the speakers’ associations to these words. To that aim, a questionnaire-based survey methodology has been used in this part of the dissertation. The results have confirmed the hypotheses made on the basis of a previously conducted pilot study - Montenegrin speakers do not have a negative attitude towards anglicisms, they use anglicisms alongside their native equivalents, and perceive them as modern and prestigious.
Based on all of the above, we believe that the innovative approach to loanwords and their multidimensional research in this dissertation yield valuable insights within the neglected field of contact linguistics in Montenegro and provide an original contribution to knowledge in the field of contact linguistics in general.
Ovaj rad se bavi formalnom i semantičko -pragmatičkom analizom anglicizama u crnogorskom jeziku i njihovih modela u engleskom jeziku. Shodno opisanom predmetu rada, teorijsko- metodološki okvir disertacije čine tri zasebne, ali međusobno povezane studije: analiza adaptacije, analiza pragmatičkih funkcija i analiza percepcije anglicizama u crnogorskom jeziku.
Prva studija zasnovana je na kognitivno-kontaktnom modelu adaptacije anglicizama. Jezički sistemi koji se preklapaju tokom procesa pozajmljivanja u skladu s ovim modelom vide se kao radijalne kategorije u kojima prototipična i periferna mjesta pozajmljenica zavise od njihove adaptacije u jeziku primaocu. Polazeći od engleskih riječi kao modela za anglicizme u crnogorskom jeziku, metodološki postupak u ovom dijelu utemeljen je na velikom elektronskom korpusu i podrazumijeva analizu adaptacije anglicizama na grafijskom, fonološkom, morfološkom i semantičkom nivou. Rezultati su omogućili uvid u mjesto koje anglicizmi zauzimaju u crnogorskom jeziku i potvrdu hipoteze o njihovim varijacijama u formalnom i semantičkom smislu. Na taj način je na primjeru crnogorskog jezika potvrđen kognitivnolingvistički stav o aktivnoj i kreativnoj ulozi jezika primaoca u procesu pozajmljivanja.
Druga studija ispituje pragmatičke funkcije anglicizama sa ciljem da prikaže njihovo dalje uklapanje u sistem crnogorskog kao jezika primaoca. U skladu sa kognitivnolingvističkim pristupom koji pozajmljenice posmatra s aspekta upotrebe, ova analiza dovodi u pitanje tradicionalnu podjelu pozajmljenica na potrebne i nepotrebne. Zasnovana je na konceptualnom, onomaziološkom pristupu koji na temelju analize korpusa u obzir uzima i semantičko-pragmatičke vrijednosti anglicizama i njihovih crnogorskih ekvivalenata. Dobijeni rezultati potvrdili su podjednaku važnost denotativnih, konotativnih, ekspresivnih ili stilističkih komponenti pozajmljenica i omogućili njihovu objektivniju klasifikaciju na katahrestične i nekatahrestične. Metodološki postupak u ovoj analizi podrazumijevao je i kvantitativnu, statističku obradu frekventnosti anglicizama i njihovih crnogorskih ekvivalenata, čime se i u ovom dijelu rada napravio značajan teorijsko-metodološki iskorak u odnosu na postojeća istraživanja.
Treća i ujedno posljednja studija bavi se percepcijom anglicizama u crnogorskom jeziku kako bi se dodatno utvrdile njihove semantičko-pragmatičke osobine. Po modelu još uvijek rijetkih sociolingvističkih i psiholingvističkih istraživanja u drugim jezicima, u njoj se ispituju stavovi crnogorskih govornika prema anglicizmima, upotreba anglicizama u odnosu na domaće ekvivalente, kao i značenjski odnos takvih članova leksičkih parova u crnogorskom jeziku. Metodološki postupak sastojao se u testiranju reprezentativnog broja ciljne populacije, a kao instrument korišćen je upitnik. Rezultati dobijeni statističkom i kvalitativnom obradom podataka potvrdili su hipoteze postavljene na osnovu prethodno sprovedenog pilot-istraživanja - govornici crnogorskog jezika nemaju negativan stav prema anglicizmima, često biraju anglicizme i pored domaćih ekvivalenta, a engleske pozajmljenice se, u svjetlu globalne moći anglofonih zemalja, percipiraju kao prestižne i moderne.
Imajući u vidu navedeno, vjerujemo da inovirani pristup pozajmljenicama i slojevitost njihovog istraživanja u ovom radu donosi vrijedna saznanja u polju kontaktne lingvistike u montenegristici i daje veliki doprinos u polju kontaktne lingvistike uopšte.