“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Prirodno-matematičke nauke
doktor nauka - biološke nauke
Univerzitet Crne Gore
Prirodno-matematički fakultet
Studijski program Biologija
Other Theses Metadata
Integrated multi-trophic farming of Mediterranean mussels (Mytilus galloprovincialis L.) and European flat oyster (Ostrea edulis L.) with fish in the Boka Kotorska Bay
[S. Gvozdenović]
PDF/A (199 pages)
Pešić, Vladimir, 1973- (mentor)
Marić, Drago, 1954- (član komisije)
Blagojević, Nada, 1962- (član komisije)
Mandić, Milica, 1980- (član komisije)
Tomović, Ljiljana (član komisije)
Cilj ovog istraživanja je bio ispitati postojanje mogućih razlika u prirastu i kondicionom indeksu dagnji (Mytilus galloprovincialis L.) kao i u prirastu kamenica (Ostrea edulis L.) između integralnog multi-trofičkog uzgoja i uzgoja u monokulturi. Rast i kondicioni indeks su praćeni na tri pozicije u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva: u blizini uzgajališta ribe (NBL), 100 m od uzgajališta ribe (NUD) i u monokulturi (SVN). Pored toga analiziran je polni ciklus dagnje na pomenutim pozicijama, s obzirom na činjenicu da ovakvo istraživanje nikada nije sprovedeno u Crnoj Gori. Analizirani su razvojni stadijumi gonada, kao i veličina i distribucija oocita tokom jednogodišnjeg ciklusa kod dagnji. Jedan od ciljeva rada je bilo i faunističko istraživanje školjki u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva koje je sprovedeno na ukupno šest lokaliteta i bilo je bazirano kako na kvantitativnim tako i na kvalitativnim analizama.
Najintenzivniji prirast kod obje vrste je bio tokom proljeća, osim dagnji sa pozicije NBL koje su imale najintenzivniji prirast tokom jeseni. Najmanje intenzivan prirast kod dagnji je bio tokom ljetnjeg perioda. Tokom ljetnjeg perioda je i prirast kamenica bio mnogo manji u poređenju sa proljećnim periodom. U poređenju sa dagnjama kamenice imaju dosta nepravilan rast. Nakon 12 mjeseci istraživanja, sve dagnje na sve tri pozicije su dostigle komercijalnu dužinu. Nakon 18 mjeseci istraživanja, sve kamenice sa pozicija NUD i SVN su dostigle komercijalnu dužinu, dok četiri jedinke sa pozicije NBL nisu dostigle komercijalnu dužinu. Uočene su prostorne i vremenske razlike u kondicionom indeksu dagnji. Vrijednosti kondicionog indeksa na poziciji NUD su bile veće od vrijednosti na pozicijama SVN i NBL, osim u periodu od oktobra do decembra, kada su vrijednosti kondicionog indeksa bile slične na NBL i NUD pozicijama, i statistički značajno visočije u poređenju sa SVN pozicijom. Vrijednosti kondicionog indeksa na NBL i NUD poziciji koje su tokom hladnijeg perioda godine bile statistički značajno visočije u poređenju sa SVN pozicijom ukazuju na to da se dagnje tokom hladnijeg perioda vjerovatno hrane organskim materijama porijeklom sa uzgajališta riba. Dinamika rasta kamenica je bila slična na svim istraživanim pozicijama, mada je na NBL i NUD poziciji prirast u prvom tromesečju bio intenzivniji u odnosu na SVN poziciju, a u drugom tromesečju je situacija bila suprotna. Najveći mortalitet kod obje vrste je bio na NBL poziciji, najvjerojatnije zbog veće količine obraštajnih organizama. Rezultati prirasta kod obje vrste su ukazali da nema statistički značajnih razlika kada su u pitanju SVN i NUD pozicije i da je prirast na poziciji NBL statistički značajno manji u poređenju sa SVN i NUD pozicijom.
Kvantitativna i kvalitativna analiza gonada dagnji je pokazala da se najintenzivniji mrijest javlja u hladnijem periodu godine, dok se tokom ljetnjeg perioda kada je i temperatura vode bila visoka, javlja stadijum mirovanja. Na osnovu tih rezultata, može se zaključiti da period plasiranja dagnji na tržište treba da bude tokom jeseni, a da se izlov zabrani u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta.
Na osnovu faunističkih istraživanja u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva je identifikovana ukupno 101 vrsta školjki. U eudominantne, dominantne i subdominantne vrste spada ukupno 16 vrsta, dok u eukonstantne i konstantne spada ukupno 40 vrsta. Najveća abundanca školjki je bila na lokalitetu IBM, 11.59 ind/m , a najmanja na lokalitetu Morinj, 6.08 ind/m . Polovina identifikovanih vrsta se mogu koristiti u ishrani, što ukazuje na izuzetan potencijal Bokokotorskog zaliva za komercijalni izlov i diverzifikaciju u sektoru marikulture. Identifikovana je i nova alohtona vrsta školjke za faunu Crne Gore i ujedno faunu Jadranskog mora, Fulvia fragilis (Forsskal in Niebuhr, 1775) za koju se smatra da je najvjerovatnije unešena putem pomorskog saobraćaja. Kvantitativne i kvalitativne analize sličnosti lokaliteta na osnovu sastava zajednica školjki su pokazale da se lokalitet Njivice izdvaja i da ima najmanje sličnosti sa ostalim istraživanim lokalitetima. Najmanji diverzitet vrsta je nađen na lokalitetu Njivice.
The aim of this study was to show if there exist any differences in growth and condition index of mussel (Mytilus galloprovincialis L.) as well as growth in flat oyster (Ostrea edulis L.) between integrated multi-trophic aquaculture (IMTA) and monoculture farming. The growth rate and condition index were monitored at three different positions in Boka Kotorska Bay: close to fish cages (NBL), 100 m distance from fish cages (NUD) and at a monoculture mussel farm (SVN). Investigation also included analysis of gonad development and reproductive cycle in mussels on the same positions, as this kind of investigation has never before been conducted in Montenegro. Gonad development stadiums were analyzed, as well as oocite size and distribution trough one year cycle. One of the aim was also faunistic investigation of marine bivalves in the Boka Kotorska Bay, which was conducted on six different localities and it was based on quantitative, as well as qualitative analysis.
The most intense growth of both species was recorded in spring, expect on NBL site were most intense growth of mussels was during autumn. The least intense growth of mussels was in summer. Also during summer period, growth in oysters was less intense compared to spring period. Oysters also showed more irregular growth compare to mussels. After 13 months, all monitored mussels, at all three positions achieved commercial size. After 18 months, all monitored oysters at SVN and NUD positions achieved commercial size, while four individuals at NBL site did not achieved it. Condition index in mussels showed spatial and temporal differences. Condition index on NUD position was mostly higher compared to SVN and NBL positions, exept for the period from October to December when condition index was similar on NBL and NUD positions and statisticaly significant higher in comparation with SVN position. These results indicate on fact that mussels probably feed on the organic matters origins from fish farm during cold period on NBL and NUD site. The growth in oysters was quite similar on all positions, but on NBL and NUD positions in first three month was more intensive compare to SVN position, and in other three months it was contrary. The highest mortality rate in both species, was recorded at the NBL site, probably due to the effects of fouling organisms. Results indicate that there is no statistical differences in growth of mussels and oysters on SVN and NUD positions, and that growth in both species on NBL position was statisticaly significant lower compare to SVN and NUD positions.
Quantitative and qualitative analysis of mussels gonad indicate that ripe individuals and spawning occur during cold months, while during summer individuals are in inactive stage, when temperature of water was also high. Obtained results indicated that period for mussels merchantability should be during autumn, and should be avoided during period of mussels spawning.
In total 101 different bivalve species in the Boka Kotorska Bay were identified. In group of eudominant, dominant and subdominant belonged 16 species, while in group of euconstant and constant belonged 40 bivalve species. The highest bivalve abundances was on IBM locality, 11.59 ind/m , while the smallest was in Morinj, 6.08 ind/m . Almost half of indentified species can be used as food in humans, what indicate excellent potential of Boka Kotorska Bay for commercial harvesting and diversification in mariculture sector. New alien species for Montenegrin bivalve fauna, as well as for Adriatic Sea fauna was found, Fulvia fragilis (Forsskal in Niebuhr, 1775), and the maritime transport is considered as the most probably vector of its introduction. Quantitative and qualitative analysis of similarity between investigated localities indicated that locality Njivice is at least similar to the other investigated localities. The lowest species biodiversity was on locality Njivice.
Mytilus galloprovincialis, Ostrea edulis, Marikultura, Integralna multi- trofička akvakultura, Prirodne zajednice školjki, Diverzifikacija, Fulvia fragilis, Bokokotorski zaliv
Cilj ovog istraživanja je bio ispitati postojanje mogućih razlika u prirastu i kondicionom indeksu dagnji (Mytilus galloprovincialis L.) kao i u prirastu kamenica (Ostrea edulis L.) između integralnog multi-trofičkog uzgoja i uzgoja u monokulturi. Rast i kondicioni indeks su praćeni na tri pozicije u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva: u blizini uzgajališta ribe (NBL), 100 m od uzgajališta ribe (NUD) i u monokulturi (SVN). Pored toga analiziran je polni ciklus dagnje na pomenutim pozicijama, s obzirom na činjenicu da ovakvo istraživanje nikada nije sprovedeno u Crnoj Gori. Analizirani su razvojni stadijumi gonada, kao i veličina i distribucija oocita tokom jednogodišnjeg ciklusa kod dagnji. Jedan od ciljeva rada je bilo i faunističko istraživanje školjki u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva koje je sprovedeno na ukupno šest lokaliteta i bilo je bazirano kako na kvantitativnim tako i na kvalitativnim analizama.
Najintenzivniji prirast kod obje vrste je bio tokom proljeća, osim dagnji sa pozicije NBL koje su imale najintenzivniji prirast tokom jeseni. Najmanje intenzivan prirast kod dagnji je bio tokom ljetnjeg perioda. Tokom ljetnjeg perioda je i prirast kamenica bio mnogo manji u poređenju sa proljećnim periodom. U poređenju sa dagnjama kamenice imaju dosta nepravilan rast. Nakon 12 mjeseci istraživanja, sve dagnje na sve tri pozicije su dostigle komercijalnu dužinu. Nakon 18 mjeseci istraživanja, sve kamenice sa pozicija NUD i SVN su dostigle komercijalnu dužinu, dok četiri jedinke sa pozicije NBL nisu dostigle komercijalnu dužinu. Uočene su prostorne i vremenske razlike u kondicionom indeksu dagnji. Vrijednosti kondicionog indeksa na poziciji NUD su bile veće od vrijednosti na pozicijama SVN i NBL, osim u periodu od oktobra do decembra, kada su vrijednosti kondicionog indeksa bile slične na NBL i NUD pozicijama, i statistički značajno visočije u poređenju sa SVN pozicijom. Vrijednosti kondicionog indeksa na NBL i NUD poziciji koje su tokom hladnijeg perioda godine bile statistički značajno visočije u poređenju sa SVN pozicijom ukazuju na to da se dagnje tokom hladnijeg perioda vjerovatno hrane organskim materijama porijeklom sa uzgajališta riba. Dinamika rasta kamenica je bila slična na svim istraživanim pozicijama, mada je na NBL i NUD poziciji prirast u prvom tromesečju bio intenzivniji u odnosu na SVN poziciju, a u drugom tromesečju je situacija bila suprotna. Najveći mortalitet kod obje vrste je bio na NBL poziciji, najvjerojatnije zbog veće količine obraštajnih organizama. Rezultati prirasta kod obje vrste su ukazali da nema statistički značajnih razlika kada su u pitanju SVN i NUD pozicije i da je prirast na poziciji NBL statistički značajno manji u poređenju sa SVN i NUD pozicijom.
Kvantitativna i kvalitativna analiza gonada dagnji je pokazala da se najintenzivniji mrijest javlja u hladnijem periodu godine, dok se tokom ljetnjeg perioda kada je i temperatura vode bila visoka, javlja stadijum mirovanja. Na osnovu tih rezultata, može se zaključiti da period plasiranja dagnji na tržište treba da bude tokom jeseni, a da se izlov zabrani u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta.
Na osnovu faunističkih istraživanja u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva je identifikovana ukupno 101 vrsta školjki. U eudominantne, dominantne i subdominantne vrste spada ukupno 16 vrsta, dok u eukonstantne i konstantne spada ukupno 40 vrsta. Najveća abundanca školjki je bila na lokalitetu IBM, 11.59 ind/m , a najmanja na lokalitetu Morinj, 6.08 ind/m . Polovina identifikovanih vrsta se mogu koristiti u ishrani, što ukazuje na izuzetan potencijal Bokokotorskog zaliva za komercijalni izlov i diverzifikaciju u sektoru marikulture. Identifikovana je i nova alohtona vrsta školjke za faunu Crne Gore i ujedno faunu Jadranskog mora, Fulvia fragilis (Forsskal in Niebuhr, 1775) za koju se smatra da je najvjerovatnije unešena putem pomorskog saobraćaja. Kvantitativne i kvalitativne analize sličnosti lokaliteta na osnovu sastava zajednica školjki su pokazale da se lokalitet Njivice izdvaja i da ima najmanje sličnosti sa ostalim istraživanim lokalitetima. Najmanji diverzitet vrsta je nađen na lokalitetu Njivice.